Još jedno tmurno jutro osvanulo je u Bosni i Hercegovini, ne samo u meteorološkom smislu, već i u onom mnogo ozbiljnijem – ekonomskom.
Dok su svjetski analitičari već duže vrijeme upozoravali na Trampovu politiku protekcionizma, pa su tako, Crna Gora i Sjeverna Makedonija pravovremenim djelovanjem uspjeli izbjeći veće carinske stope, u BiH se malo ko time ozbiljno bavio. Smatralo se da će američke carine ostati problem Еvropske unije, Kine ili Meksika. Međutim, novo otrježnjenje stiglo je kada se na listi zemalja koje su pogođene ovim mjerama našla i Bosna i Hercegovini.
Na konferenciji za medije, američki predsjednik Donald Tramp predstavio je grafikon koji jasno pokazuje kako BiH na američke proizvode primjenjuje carinske stope od čak 70 posto. U skladu s njegovom politikom reciprociteta, Vašington je odlučio odgovoriti istom mjerom – uvođenjem carina na robu iz BiH u visini od 35 odsto.
Međutim, BiH nije jedina pogođena. Slična sudbina zadesila je i Srbiju, kojoj su nametnute carine od 37 odsto. Na listi se nalaze i druge ekonomske sile – Kina (34 odsto), Indija (26 odsto), Japan (24 odsto) i Еvropska unija (20 odsto). Ove odluke su dio Trampove dugogodišnje strategije smanjenja zavisnosti SAD od uvoza i jačanja domaće industrije.
Šta to znači za BiH?
Ova odluka dolazi u trenutku kada BiH već bilježi dramatične trgovinske disbalanse. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, u prvih šest mjeseci 2024. godine, ukupan obim robne razmjene iznosio je 22,01 milijardu KM, pri čemu je uvoz dostigao 14,05 milijardi KM, dok je izvoz ostao na skromnih 7,96 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit je alarmantnih 6,09 milijardi KM, a sada će postati još veći jer će izvoz BiH u SAD postati znatno skuplji i nekonkurentan, piše "Avaz".
Zanimljivo, BiH je već godinama tek minoran trgovinski partner SAD, s izvozom od svega 200 miliona KM u 2024. godini.
Glavni proizvodi koje BiH plasira na američko tržište su namještaj, proizvodi od metala i prehrambeni artikli. Još 2008. godine BiH je izvozila 53 različita proizvoda u SAD, dok je danas taj broj znatno manji.
Dok vlasti BiH i dalje pasivno posmatraju razvoj događaja, ostaje nejasno kako će se domaća ekonomija prilagoditi novim tržišnim uslovima. Izostanak ozbiljne industrijske politike i dugogodišnja zavisnost od uvoza sada dolaze na naplatu. BiH ulazi u novi period ekonomske nesigurnosti, a jedino sigurno je da će se posljedice osjetiti kroz još veću neizvjesnost za domaće proizvođače i građane, prenosi "Avaz".
.jpg)
