"Značajno je to što je Republika Srpska pokazala da je u mogućnosti da se zaduži na međunarodnom tržištu kapitala", rekao je Stanić, koji je pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, analitiku, usluge, servise i pakete proizvoda.

Kada je riječ o emisiji obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi, Stanić kaže da je značajno i to da je potražnja bila veća od ponude, odnosno da su sve obveznice koje su ponuđene i prodate.

Govoreći o tome koliko to doprinosi izgradnji povjerenja u Srpsku, Stanić je podsjetio da je Srbija 2011. godine prvi put izašla na međunarodno tržište državnih obveznica i nakon toga u narednih deset godina uspjela da postigne fiskalnu konsolidaciju, uspostavi makroekonomsku stabilnost, poveća direktne investicije u realni sektor, odnosno izgradnju proizvodnih kapaciteta.

"To je bio jedan relativno dug put, a opet uspešan i na taj način očekujem da će se pozicionirati na tržištu međunarodnog kapitala i privreda Republike Srpske", rekao je Stanić za ATV.

Kada je riječ o ocjeni poslovnog ambijenata u Republici Srpskoj, Stanić ukazuje da je bio veliki udar epidemije virusa korona na privredu, što je izazvalo ekonomsku krizu u realnom sektoru, ali da je tržište Republike Srpske, kao i BiH, u razvoju.

"Mislimo da je to plodan ambijent i da tu ima dosla delatnosti koje se mogu integrisati i u međunarodne lance snabdevanja, pre svega mislim na prehrambenu industriju, a što se tiče Republike Srpske značajna je i energetika", kaže Stanić.

Komentarišući činjenicu da je najveći broj kupaca obveznica iz SAD, Velike Britanije i zemalja EU, Stanić kaže da su njihove privrede najaktivnije na tržištu kapirala, pa je samim tim i to je razlog zašto je najviše investitora iz tih zemalja, što je svakako plus za Republiku Srpsku.

On je ukazao da su SAD najveće finansijsko tržište, dok je London, gdje su izlistane obvezice Srpske, jedno je od vodećih finansijskih centara u svijetu.

"Iz tog razloga i treba imati u vidu da taj višak aktivnosti koji postoji na međunarodnom tržištu kapitala najviše se i formira u zemljama kao što su SAD, Velika Britaija, zemljama EU", rekao je Stanić.

Osim toga, kaže Stanić, ne treba zaboraviti ni investitore koji dolaze iz drugih zemalja, kao što su Bliski istok.

Kada se generalno govori o privrednoj aktivosti, kaže Stanić, bitno je da vlade u regionu nađu balans između podrške privredi koja je neophodna i očuvanja makroekonomske stabilnosti koje je osnova kreditnog rejtinga, a na osnovu kojih je Republika Srpska i izdala ove obveznice.

On je istakao da je povjerenje inostranih povjerilaca može pretočiti u nove investicije.

"Ono što je bitno kada govorimo o poverenju inostranih investitora iz razvijenih tržišta, njih prvo interesuje kakav je politički ambijent, s obzirom, uslovno rečeno, na tu relativno lošu reputaciju ovog regiona u njihovim očima", rekao je Stanić.

On ukazuje da se iz tog razloga politički problemi trebaju prevazići i da se privrednicima dozvoli da se bave privredom.

"Što veća kooperacija na ekonomskom planu, što manje političkih tenzija, ovaj region će iz godine u godinu postajati sve atraktivniji za strana ulaganja koja treba da budu osnov proizvodno-izvoznog potencijala", smatra Stanić.

On kaže da svi u regionu imaju problem negativnog demografskog trenda i da upravo takve investicije treba da doprinose njegovom ublažavanju.

Sve privrede u okviru regiona su relativno male u odnosu na velike igrače, kaže Stanić i dodaje da Privredna komora Srbije sve više promoviše regionalnu ekonomsku integraciju kako bi se tržište zapadnog Balkana moglo posmatrati kao jedinstveno.

"Na taj može privući mnogo više investicija, a posebno iz zemalja Zapadne Evrope", rekao je Stanić.

ATV/Srna