U kasu ugostitelja, trgovaca i drugih privrednih subjekata koji posluju u sistemu fiskalizacije tokom novogodišnjih praznika slilo se nešto više od 81,2 miliona maraka što je oko 30 odsto manje nego godinu ranije, a stručnjaci ističu da je pazar otanjila besparica domaćeg stanovništva, ali i previsoke cijene robe zbog kojih su turisti manje šopingovali.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Republici Srpskoj tokom 30. i 31. decembara 2023. godine te 1. i 2. januara ove godine, iznosio je 81,224 miliona KM, dok je godinu ranije tokom ta četiri dana pazar premašio 127,187 miliona maraka.
Iz podataka je vidljivo da se tokom praznika nije ni izbliza trošilo nemilice, što je svojstveno za taj dio godine jer prosta matematička računica pokazuje da je promet tanji za čak 45,9 miliona KM.
Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Srpske “Horeka” Goran Kurtinović kaže da su ugostiteljski radnici, bez obzira na ove pokazatelje, zadovoljni ostvarenim rezultatima rada u danima kada je riječ o proslavi Nove godine.
"Rezultat je možda takav jer se posmatra i pazar trgovaca i drugih subjekata fiskalizacije. Što se tiče nas ugostitelja pazar je isti ili čak veći nego godinu ranije, jer su mnogi uveli dnevne žurke. Osim toga, Nova godina je proslavljana vikendom što je uticalo na veći priliv turista. Samo onaj ko se nije pripremao nije dobio ništa, a ko je god organizovao bilo kakvo dešavanje zadovoljan je. Bilo je mnogo gostiju iz regiona, plus dijaspora i turisti iz Еvrope što je bilo vidljivo i po gužvama na granici“, kazao je Kurtinović.
Predsjednik Asocijacija samostalnih trgovaca regije Banjaluka Bogdan Marjanović kaže da je gužvi i kupaca bilo pa samim tim i prometa.
"Ne znam da je promet baš toliko skliznuo u odnosu na godinu ranije. Prema gužvama koje su vladale u tržnim centrima reklo bi se da je pazar bio čak i veći, male trgovine tu nisu reper“, kazao je Marjanović.
Šta je moglo dovesti do tolikog pada u prometu, za “Glas”, pojašnjava ekonomista Zoran Pavlović.
"BiH, a samim tim i Republika Srpska nisu više atraktivne i povoljne sa cijenama kao ranije. Turista i građana iz dijaspore je bilo, ali oni su uglavnom došli u provod. Jeli su i pili po restoranima i kafićima, ali nisu bog zna koliko šopingovali. Ranijih godina je bilo uobičajeno da gosti koji dođu napune automobile raznim potrepštinama za kuću, kupuju odjeću, obuću, luksuznu robu, ali to je sada izostalo. To je glavni razlog zašto je nesrazmjer u potrošnji toliki“, rekao je Pavlović i dodao da je Hrvatska zabranila unošenje hrane što je ugrozilo i potrošački turizam koji je godinama bio aktivan u BiH.
Predsjednica dobojskog Udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija kaže da je na tanji pazar značajno uticala i besparica domaćeg stanovništva.
"Prihodi građana su blago povećani, a cijene su skočile i do 30 odsto što se odražava smanjenjem prometa. Potrošnja za praznike bila je mnogo skromnija pa za Božić su mnogi umjesto tradicionalne pečenice kupovali kilogram-dva mesa, jer sebi nisu mogli priuštiti cijelo prase ili jagnje. Takođe, svake godine našu zemlju napusti značajan broj stanovnika koji trbuhom za kruhom odlaze u inostranstvo i to utiče na pad opšte potrošnje“, naglasila je Šešlija.
Nerazumijevanje
Zoran Pavlović kaže da, uprkos svemu, vlasti ne razumiju stvarnu životnu situaciju građana.
"Država s jedne strane mnogo troši u neproduktivne svrhe, a s druge ima nesnabdjevene javne kuhinje za korisnike kojima je to neophodno. Novac se utapa u neke bespotrebne projekte, umjesto da se investira u otvaranje novih radnih mjesta i proizvodnih pogona“, rekao Pavlović.
