Cijene sirove nafte na svjetskim tržištima rastu od kraja juna, kada se trgovalo po cijeni od 70 do 75 dolara po barelu.
Većina analitičara smatra da će cena preći 100 dolara po barelu do kraja godine, a to bi moglo da zakomplikuje situaciju s inflacijom u ЕU i SAD.
Situacija sa dizelom je još gora, piše Index.hr. Štaviše, navodi se kako postoje izgledi za nestašicu na svjetskom nivou, a cijena dizela već mjesecima raste brže od cijene sirove nafte.
Ne samo da se rast cijena dizela odražava na vlasnike privatnih vozila, već se preliva na cijelu ekonomiju.
Dodatno, Rusija je zabranila izvoz.
Manjak dizela se već osjeća u celom svijetu, kroz rast cijena te vrste goriva. Na tržištu postoji manjak od nekoliko desetina miliona barela, uprkos usporavanju industrijske aktivnosti u Kini i ЕU.
Zapravo, proizvodnja se još uvek nije vratila na nivoe prije pandemije.
Rusija je odlučila da iskoristi situaciju, te je drastično smanjila izvoz tog energenta. Iako se to primarno odnosi na tržište Kine, jer su SAD i ЕU uveli sankcije Rusiji, manjak zbog slabijeg uvoza iz Rusije mora da se nadomjesti uvozom iz drugih dijelova svijeta.
Kina je, inače, veliki uvoznik sirove nafte iz Rusije, ali i naftnih prerađevina kao što je dizel. Izvoz Rusije je u prvih 20 dana septembra - 30 posto manji nego u istom broju dana avgusta.
Kremlj je, pritom, u četvrtak otvoreno najavio da uvodi ograničenja na izvoz dizela, kako bi stabilizovao cijene goriva na domaćem tržištu. Objavljeno je da će ova zabrana biti privremena, ali nije poznato kada će biti ukinuta.
Bjelorusija, Kazahstan, Jermenija i Kirgistan su izuzeti od ove zabrane, ali ne i Kina.
Ciljano smanjenje proizvodnje sirove nafte
Cijene dizela i drugih derivata sirove nafte rastu i zbog smanjenja proizvodnje sirove nafte koje sprovode Saudijska Arabija i države OPЕK-a, međunarodne organizacije zemalja izvoznica nafte.
Dodatni razlog je nedostatak rafinerijskog kapaciteta širom svijeta, što je problem koji postoji još od pandemije.
Naime, smanjenje proizvodnje sirove nafte velikih izvoznika s Bliskog istoka ima veći uticaj na tržište dizela nego na tržišta ostalih derivata nafte, jer njihova "teža" sirova nafta prilikom rafinisanja proizvodi veći udio dizela.
Saudijska Arabija je smanjila proizvodnju sirove nafte za milion barela dnevno i najavila da je neće podizati barem do početka 2024. godine. Istovremeno, Rusija je najavila da će smanjiti izvoz za 300.000 barela dnevno, što će se takođe sprovoditi do početka sljedeće godine.
ЕU prestala da uvozi ruski dizel, a najveća rafinerija Еvrope u kvaru
Prije rata u Ukrajini, ЕU je većinu dizela za sopstvenu potrošnju proizvodila iz ruske sirove nafte u svojim rafinerijama. Ali, bila je i veliki uvoznik dizela iz Rusije, s udjelom te države većim od 60 posto u ukupnom uvozu ЕU.
Tek u februaru 2023, ЕU zabranjuje uvoz dizela iz Rusije. Do tada je udeo Rusije u ukupnom uvozu dizela iznosio više od 40 posto, a u godinama prije rata u Ukrajini i više od 60 posto.
Od tada se, zvanično, dizel iz Rusije više ne uvozi, a zamenjen je uvozom s Bliskog istoka i iz SAD.
U suštini, SAD u proseku izvozi 200.000 barela dizela dnevno od maja ove godine, a proizvodnja u samim Sjedinjenim Državama je za 200.000 barela manja nego 2019. To je alarmantna situacija, koja još uvijek nije postala problem, isključivo zbog manje potrošnje dizela u ЕU u 2023.
Inače, cjelokupnu situaciju u ЕU je otežalo i zatvaranje najveće rafinerije u Roterdamu. U vlasništvu kompanije Šel, ona prerađuje više od 400.000 barela sirove nafte dnevno.
(Telegraf)
