"Naša zemlja jeste komplikovanija u odnosu na ostale, ali je najljepša i imamo niz prednosti koji su nam od pomoći da razgovaramo o problemima kako bi stopa BDP sutra bila minumu pet odsto i da se približimo stopi zemalja u EU", istakao je Tegeltija u obraćanju na Ekonomskom forumu 2020. u Sarajevu.

On je naglasio da je BDP po glavi stanovnika u BiH trenutno na nivou jedne trećine BDP-a stanovnika u Evropskoj uniji i, prema analizi Svjetske banke, treba joj nekoliko decenija da dostigne prosjek Unije.

Tegeltija je ukazao da je veliki problem u BiH nedovoljan razvoj privatnog sektora i nizak nivo investicija.

"To predstavlja značajan izazov, posebno zbog toga što privatni sektor ima poteškoća da ostane konkurentan i nedostaje mu dinamičnosti za izvozno orijentisanu privredu", ukazao je Tegeltija.

On je naglasio da bez rasta investicija nije moguće obezbijediti privredni rast niti poboljšati privredni ambijent.

"BiH je više puta ulazila u sutuaciju kada je govorila da postoje fiskalni kapaciteti za ulaganja. Očigledno da te prilike nismo iskoristitli i da je te fiskalne kapacitete "pojela" javna potrašnja, lična primanja i penzije i tome slično. Zalažem se za uspostavljanje jasnih fiskalnih pravila koji će biti obavezujući za sve nivoe vlasti i neće se smjeti desiti da bilo ko pravi takve poteze koji neminovno vode do deficita, rasta duga i slično", istakao je Tegeltija.

On je rekao da je neophodno utvrditi pravila za penzije i plate, da bi se ograničila priča o potrošnji.

"Danas se raspravlja da li su veće plate u entitetima, u zajedničkim institucijama, ili u kantonima. Ono što je prioritet to je utvrđivanje gornje granica za te rashode, ali i donje granice kao mjere društvene solidarnosti s tim što plate u javnom sketoru ne mogu da rastu više od procenta stope privrednog rasta", pojasnio je predsjedavajući Savjeta ministara.

Prema njegovim riječima, pokazatelji tržišta rada bilježe pozitivan trend, međutim to je daleko ispod onoga što BiH želi i što joj je potrebno.

"Pored toga, visoki nameti negativno utiču na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora, a sve to zajedno utiče da građani, posebno mladi, obrazovani i kvalifikovani kadar, napuštaju zemlju", istakao je Tegeltija.

On je naveo da je pitanje kojim treba da se bavi BiH, ali i zemlje regiona kako zaustaviti odlazak mladih.

"Ogromna je migracija ka zemljama zapadne Ervope. Godišnje odlazi oko 0,2 odsto stanovnika zemalja regiona, a problem je što posebno odlaze kvalifikovani i obrazovani ljudi", dodao je Tegeltija.

On je ocijenio da su prioriteti neophodni za održiv i ubrzan ekonomski rast u BiH - povećanje konkurentnosti privrede, bolje poslovno okruženje, restrukturiranje privrede, posebno javnog sektora, bolja zaštita domaće privrede i podsticanje investicija.

"Danas na početku 2020. godine svjedoci smo da se svjetska privreda usporava, a poslije 2018. taj trend je nastavljen i u 2019. i na najnižem nivou je od posljednje svjetske ekonosmke krize. Rast svjetske privrede je na nivou od 2,9 odsto i danas ga koriguju i smanjuju na niži nivo. Takođe, sve više se govori o uticaju korona virusa na privredu", ukazao je Tegeltija.

On je naveo da su veoma zabrinjavajuće poruke Svjetske banke da su spremni uložiti 12 milijardi dolara za otklanjanje posljedica virusa korona na privredu.

"To nam dovoljno govori o kakvim je posljedicama riječ, kada Svjetska banka nudi toliku pomoć", rekao je predsjedavajući Savjeta ministara.

Tegeltija je podsjetio da je, prema podacima MMF-a, stopa rasta u BiH na značajnom nivou.

"U prosjeku smo rasli 3,2 odsto, fiskalni učinak je veoma snažan, a fiskalne prognoze pozitivne", naveo je Tegeltija.

On je naglasio da su ključne oblasti reformi u BiH - reforma javnog i zdravstvenog sektora.

"Najteži problemi sa kojima se BiH suočava su niska stopa privrednog rasta, odlazak mladih i obrazovanje. Stopa BDP 3,2 odsto jeste značajna, ali je daleko iza zemalja jugoistočne Evrope i umjesto da ih sustižemo, mi i dalje zaostajemo za njima. Problem našeg privrednog rasta jesu i investicije i daleko su ispod onoga što očekujemo. Javne investicije nisu na dovoljnom nivou i, ako izmumemo preduzeće Autoputevi Republike Srpske i Autoceste FBiH ozbiljnije javne investicije u oblasti javnih preduzeća ne postoje", istakao je Tegeltija.

On je ukazao da BiH mora da ulaže u infrastrukturu, i putnu i željezničku jer je, u tom pogledu, i dalje najlošija u regionu.

"Moramo nastaviti i sa ulaganjem u zaštitu životne sredine, jer i tu imamo velike primjedbe iz Evrope kada je riječ o zagađenju", naveo je Tegeltija u obraćanju na Ekonomskom forumu BiH 2020. u Sarajevu.