Đokić je poslije sastanka sa Mihajlovićevom najavio da su danas razrijšena neka pitanja koja su bila u zastoju kada je riječ o sporazumu o realizaciji gasovoda između Republike Srpske i Srbije i da je zaključeno da će direktor Srbijagasa i predstavnici Gas RES-a potpisati sporazum o saradnji na gasifikaciji Republike Srpske.

On je podsjetio da je strategijom razvoja Republike Srpske do 2025. godine predviđena i gasifikacija u dužini od 325 kilometara.

"Naša namjera je da se povežemo na gasovod Balkanski tok, koji je Srbija već izgradila kroz svoju teritoriju. Planirano je da se razvija uz trasu auto-puta od Kuzmina do Banjaluke, odnosno Novog Grada", rekao je Đokić.

Đokić je istakao da je na sastanku potvrđena spremnost za nastavak realizacije energetskih projekata koji su od zajedničkog interesa, što se, prije svega, odnosi na hidroelektrane gornjeg toka rijeke Drine, konkretno na hidroelektranu Buk Bijela.

"To je projekat od izuzetnog značaja koji može doprinijeti daljem ekonomskom rastu i Srbije i BiH, a na taj način i Republike Srpske. Uvjeren sam da će svi problemi ili zastoji koji prate ovaj projekat biti otklonjeni u narednom periodu razumnim ponašanjem svih koji mogu da pomognu da se oslobodimo ovih blokada ili zastoja koje trenutno imamo", rekao je Đokić.

On je naveo da je bilo riječi i o interkonektivnim kapacitetima u oblasti električne energije, kao i o saradnji u oblasti inspekcijskog nadzora, prije svega tehničkih inspekcija.

"Pojasnili smo koji je strateški interes Republike Srpske u oblasti razvoja interkonekcije prema Srbiji i dotakli i pitanje razvoja mreže na području Ljubovija-Srebrenica, gdje ćemo stvoriti uslove za kvalitetnije i bezbjednije snabdijevanje tog područja dalekovodom snage 110 kilovolti", rekao je Đokić.

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović poručila je da je. bez obzira na sve očito političke odluke na nivou BiH, i te kako potrebno nastaviti zajednički rad i biti mnogo aktivniji jer je interes građana iznad svih političkih odluka.

Ona je objasnila da je u interesu energetske bezbjednosti regiona da što prije počne izgradnja hidroelektrana na gornjoj Drini i istakla da su ove tri hidroelektrane itekako ekonomski opravdane, kao što je značajna i gasifikacija.

"To se odnosi i na potrebu da, kada je energetika u pitanju, više ne razmišljamo o tome koja je koja država. Moramo da se povezujemo jer ako se ne budemo povezali, bićemo izopšteni iz svih budućih konekcija i proizvodnji", poručila je Mihajlovićeva.

Ona je istakla da su Srbija i Republika Srpska pokazale da umiju da zajedno realizuju projekte i navela da je zaključak njenog sastanka sa kolegom iz Republike Srpske da je potrebno da budu još brži, efikasniji i aktivniji.

"Kada govorimo o tome šta možemo da učinimo da život ljudi i sa jedne i sa druge strane Drine bude kvalitetniji, da ostanu na ovim prostorima, onda govorimo jednim glasom", poručila je Mihajlovićeva.

Ona je objasnila da su hidroelektrane na gornjoj Drini od ogromnog značaja, ne samo za Srbiju i Republiku Srpsku i BiH, već za cijeli region.

"Transbalkanski koridor, vezan, prije svega, za povezivanje Srbije u visokonaponskoj mreži, od ogromnog je značaja i očekujemo da 2022. godine počne da se radi mreža ka granici sa Crnom Gorom i BiH, ali i drugi dalekovodi za koje se radi projektna dokumentacija", rekla je Mihajlovićeva.

Mihajlovićeva je navela da je investiciona vrijednost gasne interkonekcije Srbije sa Republikom Srpskom oko 47 miliona evra i da očekuje potpisivanje sporazuma gasnih kompanija Srbije i Srpske o tom projektu u narednih sedam dana.

"Nakon toga Vlada donosi zaključak i krećemo na obezbjeđenje sporazuma između BiH i Srbije kako bi tu gasnu interkonekciju zaista izgradili", rekla je Mihajlovićeva i najavila formiranje zajedničkih radnih grupa u gasnoj i drugim oblastima.

t