Ulagači u kriptovalute s nevjericom gledaju kako im se bogatstvo munjevitom brzinom topi. Cijene bitkoina i drugih kriptovaluta koliko su bilježile neshvatljiv rast, toliko sada bilježe neshvatljiv pad, čime ni na koji način nisu opravdali ulogu čuvara vrijednosti u nesigurnim vremenima.
Dok su kriptovalute u nesigurnim vremenima, za vrijeme pandemije virusa korona predstavljale idealno mjesto za finansije, nova ukrajinska kriza trebalo je da donese isto, odnosno još veći rast bitkoina. Ipak, teška situacija na Vol stritu i prateća recesija pokrenuli su bijeg ulagača iz rizične imovine i potragu za sigurnijim utičištem, što očigledno više nisu kriptovalute.
Cijena bitkoina samo je u poslednja 24 sata oslabila oko 12 odsto, a u proteklih nedjelju dana potonula je više od 30 odsto. Juče je dosegnula minimum na 26.848 dolara, što je najniži nivo od kraja decembra 2020. i 61,1 odsto niže do rekordne vrijednosti (69.000 dolara) postignute krajem prošle godine.
Ovo je drugi put ove nedjelje da je bitkoin pao ispod 30.000 dolara. Analitičari su taj nivo nazvali ključnom tačkom otpora i zaključili da bitkoin može kolabirati ako ne uspje da se održi iznad 30.000 dolara.
Ostale kriptovalute zabilježile su još veće gubitke. Itirijum, druga po veličini kapitalizacije, izgubila je u nedjelju dana oko 36 odsto, a neke valute u top 10, poput solane i kardana, više od 50 odsto vrijednosti.
Premda se donedavno vjerovalo da bi kriptovalute mogle biti čuvari vrijednosti u nesigurnim vremenima, pokazalo se da je kretanje njihove vrijednosti u korelaciji sa kretanjem berzanskih indeksa. Pritom su oscilacije cijena na kriptotržištu još snažnije nego na berzanskim tržištima. Poređenja radi, indeks S&P 500 je pao za oko 17 odsto od početka 2022.
Postoji još jedan razlog koji je pojačao intenzitet pada kriptovaluta. Ulagače na kriptotržištu je posebno zabrinuo kolaps valute TerraUSD (UST), trećeg po veličini stejblkoina, kreiranog da održava paritet s dolarom. Decentralizovani, algoritamski stejblkoin podržan kombinacijom digitalne imovine, uključujući bitkoin, trebalo bi da bude čvrsto uravnotežen s dolarom.
Međutim, umjesto dolarskih rezervi na kojima se baziraju druga dva vodeća stejblkoina (USD Coin, Binance USD) tera se u velikoj mjeri oslanja na tržišne sile. Djeluje u tandemu sa terinim izvornim tokenom, lunom. Korisnici mogu zamijeniti lunu u vrijednosti od 1 dolara za 1 UST i obrnuto, što teoretski osigurava da njegova cijena prati dolar. Međutim, UST-ov dolarski paritet pokazao se ranjivim u razdobljima visoke volatilnosti tržišta. Nakon što je luna izgubila povjerenje ulagača i potonula više od 90 odsto srušila se i tera izgubivši više od 50 odsto vrijednosti.
Nakon aktuelnih potresa postavlja se pitanje koliko je narušeno povjerenje ulagača u čitav koncept kriptovaluta. "Nemamo istorijski presedan za to kako bi bitkoin i druge kriptovalute mogli da deluju ako uđemo u dugotrajno razdoblje u kojem centralne banke aktivno povlače likvidnost", ističe glavni strateg Interaktiv Brokersa Stiv Sosnik.
Problem je u tome što se bitkoin nije pokazao kao zaštita od bilo čega, zaključuje analitičar Forbsa Tejlor Teper. Uostalom, s inflacijom na najvišem nivou u četiri decenije, očekivalo bi se da će valuta koja želi da zadrži svoju kupovnu moć i bude nezavisna od bilo koje centralne banke steći više sljedbenika.
Umjesto toga, čini se da bitkoin pronalazi pristalice kada cijena raste, a gomila paniči kada na tržištu dominiraju prodavci, poput bilo koje druge visokorizične imovine.