Da za skupocjeni nakit, zlato i draguljarske predmete nema krize potvrđuje podatak prema kojem je u prva dva mjeseca ove godine u BiH uvezeno tih predmeta u vrijednosti od 6,12 miliona maraka, što je duplo više u odnosu na isti period lani.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u januaru i februaru ove godine na domaće tržište stiglo je najviše lomljenog zlata i drugih plemenitih metala, dok su na drugom mjestu draguljarski predmeti. U istom periodu prošle godine BiH je uvezla tih proizvoda u vrijednosti od 3,06 miliona maraka.
A da stanovnici BiH i te kako mnogo pažnje pridaju skupocjenom nakitu i ukrašavanju potvrđuje podatak UIO da je u proteklih sedam godina uvezeno zlata i draguljarskih predmeta "teških" 88,7 miliona maraka.
Uporedo sa uvozom porastao je i izvoz, pa je u januaru i februaru ove godine BiH izvezla plemenite metale u vrijednosti od 8,52 miliona maraka, dok je u istom periodu lani plasman bio "težak" 4,91 milion maraka. Prema podacima UIO, za sedam godina BiH je izvezla starog zlata i nakita u vrijednosti od 109 miliona maraka. Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac rekao je za "Glas Srpske" da je uobičajeno da i u vrijeme krize postoje ljudi koji profitiraju i koji i kroz redovno poslovanje ostvaruju prihode koji nisu ugroženi.
"Kriza poput ove sa pandemijom virusa korona ne utiče podjednako na sve djelatnosti. Kupovna moć kod određenog broja građana ne smanjuje se bez obzira na okolnosti. Vjerovatno dobar dio građana vidi ulaganje u zlato i skupocjene predmete kao način čuvanja vrijednosti novca", kazao je Grabovac.
Dodao je da je ulaganje u nekretnine dovelo do porasta cijena, te da ljudi dobar dio svoga novca ulažu i u kupovinu skupocjenih predmeta.
"Kamate na štednju u bankama su takve kakve jesu, destimulativne, a s obzirom na cijelu situaciju, od 15 do 20 odsto vrijednosti novca se izgubi za pet godina. Građani traže neko ulaganje kako bi sačuvali vrijednost, a evidentno je da cijene zlata rastu u posljednje vrijeme", rekao je Grabovac.
Pojašnjava da je sve to razlog zašto je u posljednje vrijeme sve više onih koji kupuju zlato i druge predmete od plemenitih metala.
Satovi
Prema podacima UIO, u prva dva mjeseca ove godine BiH je uvezla i ručne, džepne i druge lične satove u vrijednosti 1,71 milion maraka. U protekle četiri godine na domaće tržište stigli su satovi "teški" gotovo 40 miliona maraka.