"Zaduženost Srpske je planska, povoljna i opravdana, a dug je ispod zakonske granice i najpovoljniji u regionu. To su prepoznali inostrani investitori sa kojima su vođeni pregovori na Londonskoj berzi, koji su takođe ukazali da su prednosti u stabilnim finansijama, a nedostaci u složenom i komplikovanom političkom sistemu u zemlji", navodi se u saopštenju.

Iz resornog ministarstva ističu da je neprihvatljivo da pojedini opozicioni političari koriste poluinformacije i obmanjuju javnost koristeći podatke koji su neuporedivi i zavise od različitih uslova i kategorija.

"Tako je neprihvatljivo poređenje zaduživanja entiteta hartijama od vrijednosti koje nisu ni približno iste, niti mogu nositi istu kamatu. Besmisleno je porediti izlazak na međunarodno tržište sa emisijom obveznica na domaćem tržištu. Svi oni koji prate finansije, čak i da nisu ekonomisti, znaju da izlazak na inostrano tržište predstavlja veći rizik i nosi veću kamatu", pojašnjava se u saopštenju.

Takođe, dodaje se, Srpska je izlaskom na međunarodno finansijsko tržište postigla istorijski iskorak, s obzirom na to da se pozicionirala na sceni tog tržišta, a istovremeno je ostavila prostora domaćim bankama da imaju dovoljno sredstava na raspolaganju da dodatno podrže privredu.

"Postignuti kupon od 4,75 odsto za obveznice Srpske emitovane na Londonskoj berzi je najniži kupon postignut ikada za suverenog emitenta kreditnog rejtinga B3 stabilan /Moody’s/ ili B /S&P/ koji prvi put emituje obveznice, te u skladu sa svim okolnostima u kojima egzistira Republika Srpska krajnje realan", naglašava se u saopštenju.

Ukoliko bi se poredila kamatna stopa Srpske sa zemljama iz regiona i šire, ističu iz Ministarstva, trebalo bi uporediti ostvarene kamatne stope prilikom prvog izlaska ovih zemalja na međunarodno finansijsko tržište, tako će poređenje sa Federacijom BiH biti moguće tek kada ovaj entitet izađe na međunarodnu berzu.

U saopštenju se navodi da je pri prvom izlasku na međunarodno tržište Srbija imala kamatu devet odsto, Rusija 12 odsto, a Turska 11,2 odsto.

Iz Ministarstva finansija naglašavaju da je jasno da je pandemija virusa korona stvorila određene teškoće u ekonomijama svih zemalja svijeta, što je dovelo do povećanog zaduživanja emitenata širom svijeta.

Pomenuti poremećaji na tržištu, ističe se, uz visok stepen neizvjesnosti u smislu oporavka ekonomija od posljedica pandemije su neminovno doveli i do određenog rasta cijene pozajmljenog kapitala.

"Republika Srpska je emitovala obveznice na Londonskoj berzi u formatu REG S i 144 A, što znači da su zadovoljile najstrožije uslove, što evropskih, što regulatora tržišta hartija od vrijednosti u SAD. Svima onima koji se razumiju u finansijska tržišta, sama činjenica u kom formatu suobveznice emitovane, govori dovoljno", ističe se u saopštenju.

Iz Ministarstva finansija naglašavaju da su u skladu sa međunarodnim standardima i dobrim običajima u poslovanju, obavezani informacije o investitorima koji su kupili obveznice Srpske emitovane na Londonskoj berzi čuvati kao poslovnu tajnu kako bi se zaštitili interesi investitora, što je jasno bilo kojem ekonomisti i svakom poznavaocu berzanskog poslovanja.

U posljednje vrijeme, naglašava se, ovo je pitanje politizovano i iskorišteno za obmanu javnosti da se stvori privid da se nešto krije, iako je poznato da se takvi podaci u skladu sa berzanskom praksom ne objavljuju.

"Uspješna emisija obveznica Srpske na Londonskoj berzi je otvorila mogućnost Vladi Srpske da preduzima proaktivne mjere planirane strateškim dokumentima, a iz sredstava prikupljenih po drugim osnovama i iz drugih izvora, pa nije čudno niti neubičajeno da političkim oponentima to smeta i da žele umanjiti postignuti značaj i efekte", navodi se u saopštenju. 

(Srna)