"Pandemija je uzrokovala veliki ekonomski šok. Prije svega to je zdravstveni problem i mi smo se suočavali sa nečim nepoznatim. Sva pitanja mimo zdravlja su pala u drugi plan. Nakon toga je došlo do političkih previranja i treća posljedica su ekonomska previranja o čemu se u javnosti mnogo ne govori. Ono što mi vidimo u našem svakodnevnom životu je rast cijena", kaže Radivojac u emisji 1 na 1 i objašnjava:

"Porast cijena je rezultat dešavanja u monetarnoj sferi u Evropskoj uniji koja su bila mimo našeg uticaja. Osjetimo ih svaki dan i ne vidimo naročito opravdanje, a vjerujemo da njima upravlja neka nevidljiva ruka".

Odakle inflacija?

"Ova inflatorna oluja nije ni slična hiperinflacijama iz osamdesetih i devedesetih. Stariji građani se sjećaju antiinflatornih mjera, nestašica i slično... Danas imamo potpuno drugačiju situaciju, danas mi nismo subjekti koji štampaju novac. Mi smo putem monetarnog sidra vezani za evro i putem evra direktno imamo prelijevanje monetarnih dešavanja sa teritorije EU na BiH. BiH je posebno specifična za razliku od Srbije i zemalja u regionu koje imaju normalne Centralne banke", kaže Radivojac.

Krah "globalnog sela"

"Pojavom koronavirusa fenomen globalizacije je došao do kraja. Lanci snabdijevanja su pokidani, famozno "globalno selo" je doživjelo svoj krah. Svijet će očigledno biti policentričan i mi treba da brinemo sa čim ćemo da se borimo za popravak kvaliteta života. Industrija u EU doživljava uzlet, ali rokovi isporuke pojedinih roba su od recimo 180+ dana. Tržište je takvo da to neće tolerisati. Ono što treba očekivati na prostoru Balkana da neke tehnologije i industrije sa dalekog istoka budu premještene na ovu teritoriju. Mi nemamo ni viška radne snage, pa ćemo morati poput Srbije uvoziti nekvalifikovanu radnu snagu. U pitanju je potpuno specifična situacija od vremena Drugog svjetskog rata koju mi vidimo kroz inflaciju", ističe Radivojac.

On poručuje da je od osamdesetih godina, pa do danas, novac obezvrijeđen. Standard stanovništva jeste manji 2020. godine kada govorimo o referentnim troškovima. Kvalitet života opada kroz kupovnu moć. Nasuprot tome primanja rastu, ali rastu i cijene.

"Treba voditi računa i o spektru naših navika. Potrošačko društvo nam je ponudilo i internet i mobilnu telefoniju i kablovsku. Danas većina domaćinstava plati to više nego što plati električnu energiju. Ali kažemo da ćemo zbog poskupljenja električne energije doživjeti udar na životni standard. Iako je prosječan trošak električne energije 50 KM, a interneta i kablovske 100 KM. Poskupljenje električne energije i nafte izaziva lančanu reakciju. Mi kada govorimo o inflaciji, cijenama, o realnoj zaradi moramo gledati lice i naličje. I strukturu naših navika. Inflacija nije štetna pojava i mi ekonomisti je ne doživljavamo tako", kaže Radivojac.