Pojedine susjedne zemlje, poput Hrvatske, nemaju ni grama. S druge strane, neke države u regionu iskoristile su svoje zlato kao zalog za kredit, piše Blic.

Podaci World Gold Councila (Svjetskog savjeta za zlato), najpreciznije baze informacija o rezervama po državama, za drugi kvartal ove godine pokazuju da poslije Srbije najveće zlatne rezerve na Balkanu ima Sjeverna Makedonija - 6,89 tona.

Slijede Slovenija sa 3,17 tona, BiH sa 2,98 tone i Crna Gora sa 1.090 kilograma zlata koje je založeno za kredit. Za Hrvatsku je navedena cifra - nula.

U Srbiji 32 tone zlata

Od novembra prošle godine do danas zalihe zlata u Srbiji narasle su sa 21 na 32 tone, a njihova vrijednost je ukupno 1,66 milijardi evra. Riječ je o 2.500 zlatnih poluga, od kojih je svaka teška 12,5 kilograma. Dimenzije su im 17,78×9,21×4,45 centimetara.

Najviše poluga čuva se u trezoru Narodne banke Srbije (NBS), odnosno dvije trećine, a ostatak je na računima NBS-a u inostranstvu.

O potrebama povećanja državnih zlatnih zaliha više puta je govorio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ističući da više zlatnih poluga znači i veću sigurnost zemlje. Skoro iste poruke slali su i lideri mnogih zemlja u okruženju, poput Rumunije, Mađarske, Slovačke, pa i Turske, dok je Poljska u svoju zemlju povratila 100 tona.

Inače, zlato kod pojedinih velikih sila čini i do 70 odsto njihovih ukupnih deviznih rezervi.

Hrvatska na nuli

Hrvatska je svoje posljednje zlatne rezerve prodala još 2001. godine, prema podacima Lidera.

HNB je tada odlučila da proda 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci, što je državi pribavilo oko 115 miliona dolara. Ostatak zlatnih rezervi je "otišao" 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci, pri čemu je Hrvatska zaradila oko 31 milion dolara.

Dakle, ova zemlja je svoje zlato prodala za 146 miliona dolara, a danas bi za njega mogla dobiti 710 miliona dolara, navodi Lider.

Crnogorske rezerve založene za kredit

Crnogorske rezerve zlata od 38.477 unci ili 1.090 kilograma, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji. Naime, one su 2017. godine po treći put založene za kredit kod Credit Suisse banke. Tamo će ostati do 2027. dok se zajam ne otplati, jer je uzet na deset godina.

Crna Gora po stanovniku, u državnim rezervama, ima 1,7 grama zlata. Tako bar izgleda gruba računica kada se 1.090 kilograma podjeli na broj stanovnika po poslednjem popisu - 625.266.

"Zlatne rezerve založene su za kredit u iznosu od 78 miliona evra, zaključen sa Credit Suisse AG London u aprilu 2017. Kreditni aranžman je podeljen u dvije tranše, jedna u iznosu od oko 48 miliona, a druga 30 miliona evra i kao kolateral su založene ukupne državne rezerve zlata", rečeno je ranije iz crnogorskog Ministarstva finansija.

Znak povjerenja

Zlato predstavlja i devizne rezerve, koje su, u bruto iznosu, u Srbiji, prema posljednjim podacima s kraja septembra, bile 13 milijardi evra, od čega 12,7 odsto otpada na one u zlatu. Ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u centralnu banku, naročito u izazovnim vremenima. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok ono uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok.

Cijena zlata stabilna

Cijena zlata drži se danas na stabilnom nivou, čemu je doprinio optimizam da će na kraju biti usvojen američki paket ekonomskih podsticaja. Tako je cijena za spot isporuku ostala na 1.921,21 dolara po unci na prepodnevnom trgovanju u Londonu, dok je terminska cijena američkog zlata skliznula za 0,1 procenat na 1.926,90 dolara.