Već decenijama u domu Trebinjke Bojane Bodiroge prave se domaći sokovi. Recepte i način pripreme naslijedila je od svojih roditelja, a sada zajedno sa suprugom proizvode sokove i likere od organskog voća iz njihovog dvorišta. Kadulja, višnja, zova i drenjine glavni su sastojci njenih proizvoda.
"Od malih nogu sam gledala svoje roditelje kako prave sokove, kako beru ljekovite trave. Pa sam i ja počela time da se bavim. Prvo za sebe i svoju porodicu, svi u porodicu pijemo čajeve od ljekovitih trava i pijemo sirupe. Tako sam došla na ideju zašto ne bi to još neko probao i zašto ne bih negdje pokušala i da prodam. Ispočetka je to bilo jako teško, ali sam onda čula sa agrarni fond u Trebinju, potpisali smo ugovor za neke moje sokove, poslije i za likere“, kaže Bojana Bodiroga.
Kaže da sokove pravi od kadulje, nane i od zove.
"Takođe sam počela da pravim sok od drenjina. Likere isto prvim od ljekovitih trava, od voća, to kombinujem sa vinom, rumom ili rakijom kojom koju mi proizvodimo“, dodaje Bojana.
Tri godine Bojana izlaže proizvode u Hercegovačkoj kući. Kaže, zadovoljna je saradnjom i prodajom i što je kvalitet njenih sokova prepoznat i izvan granica Srpske.
"Imala sam prilike da čujem kako je sok od kadulje već dosta ljudi probalo u Trebinju, ne samo turisti. Čak i u Beograd sam slala“, priča Bojana Bodiroga.
Sa domaćinstvom Bodiroga zadovoljni su u Agrarnom fondu. Za prvih pet mjeseci Hercegovačka kuća ostvarila je veći promet u odnosu na isti period prethodne godine. Kažu, spremno dočekuju predstojeću turističku sezonu.
"Ono što je jako važno jeste da smo mi pružili mogućnost i šansu svim proizvođačima koji imaju dobar proizvod da ga mogu ponuditi i kupcima. Prometi su veći za 10 odsto nego u 2023. godina, a ona je bila rekordna što se tiče poslovanja Hercegovačke kuće“, kaže direktor Agrarnog fonda Veselin Dutina.
Od široke lepeze domaćih tradicionalnih proizvoda, najviše se kupuju med, sirevi, sokovi, pršut. Međutim, poslednjih godinu dana veliko interesovanje vlada i sa prirodnu kozmetiku. Cijene proizvoda u Hercegovačkoj kući diktira tržište.
"Ako se mijenja cijena ona se mijenja prema globalnim kretanjima. Deset odsto i nije nešto pretjerano, povećava se i PDV davanje državi. S obzirom koliki trud i rad naši proizvođači ulažu“, dodaje Dutina.
Za sedam godina postojanja, Hercegovačka kuća okupila je više od 130 proizvođača autohtotnih hercegovačkih proizvoda. Trenutno svoje poslovnice ima u Trebinju, Istočnom Sarajevu, Banjaluci i Beogradu.
