- Zbog ovih kanala, zbog ovih nečistoća što dolaze, nisu pročišćeni, zarasli u travi. To je trebalo da se pročisti da bi moglo primiti svu tu vodu koja dolazi da ne poplavi. 

- Krivo je i stanovništvo. Smeće se baca najviše u mjesta gdje ne smije da se odlaže, kažu građani.

Stambena nekultura samo je dio priče. Veći problemi sa oborinskim i podzemnim vodama počeli su sa poslijeratnim razvojem grada. Izgradnjom novih objekata, na pojedinim mjestima, zatrpani su odvodni kanali koji su tu nekada postojali. Na sve to, Prijedor nema posebnu odvodnu mrežu za, takozvanu, atmosfersku vodu koja se slijeva u već postojeće odvode. Koliko su se održavali i pročepljavali ne zna se. Zna se da ne mogu da podnesu dvodnevne padavine.

"Naš sistem je godinama unazad pretvoren u, da kažemo zajednički taj kolektor gdje nemamo razdvojenu tu fekalnu i atmosfersku kanalizaciju gdje usled velikih i sitnih da kažem padavina dođe do prezasićenja naših kolektora, koji su kroz godine unazad, a već izgrađeno preko 50 godina starosti su ti kolektori, su da kažemo zaštopani 30-40, čak i 50 posto je profil cjevovoda naših odvoda je godinama zaštopan", kaže v.d. direktora "Vodovoda" Dragan Stamenić.

U obavezi "Komunanog preduzeća" je da čisti i održava slivnike. A to nije dovoljno jer su problemi dublje pod zemljom. 

"Sami ti slivnici i taložnici kada se očiste, problem su dole instalacije dalje prema odvodu tih površinskih voda podzemno  cijevima koje se nalazi i mislim da evo sve češće ćemo imati tih problema i možda je jedno od rješenja jednostavno proširenje tog kapaciteta ili izrada nekog projekta ili eventualno nabavka mašina, mehanizacije, koja bi mogla dalje da pročiste te instalacije koje se nalaze u zemlji", kaže Dalibor Grabež, direktor "Komunalnih usluga".

Najkvalitetnije rješenje je, kažu, rekonstrukcija odvodne mreže i razdvajanje fekalne od padavinske kanalizacije, kao i nabavka mašina za dubinsko čišćenje odvoda. Za to će trebati dosta vremena a još više para.