Žrtva trgovine ljudima može biti bilo ko. U Banjaluci su u protekle dvije godine zabilježena dva slučaja. Modernog vida ropstva znatno više ima u inostranstvu. Oni koji su se otisnuli van granica Republike Srpske pričaju, vani je teže odgajati i zaštititi djecu. Ipak, kažu, svugdje treba biti oprezan.
“Tamo je to jako teško, jer ima puno trgovine djecom. Djeca su nezaštićena. Pogotovo ja imam blizanke, ne smijem ni na jedan trenutak ostaviti nijedno dijete samo. Imam slučaj gdje je prijateljici dijete bilo uzeto, ali, hvala Bogu, nađeno", kaže Gordana iz Njemačke.
“Ona ne smije to svoje dijete 10 godina da je staro, pustiti samo, nego dovede, nastavnici čekaju, prime decu. Kasnije majke čekaju. Ako majka zakasni, to dijete mora biti obezbijeđeno sa strane nastavnika”, kaže Milica iz Njemačke.
“Kad je bilo ovi iz Sirije kada su dolazili, tu je malo bilo komplikacije. Roditelji čuvali su djecu, išli pred njih, vodili i tako da vam pravo kažem”, kaže Branko iz Austrije.
Djeca, najčešće, i jesu meta. Zato je zaštita prava maloljetnika u fokusu Centra za socijalni rad.
“Prvo što se radi jeste postavljanje staraoca u činu tom djetetu, jer se ono posmatra kao dijete bez roditeljskog staranja. Radi i na zbrinajvanju, smještaju, takođe radimo s institucijama i na utvrđivanju zdravstvenog stanja klijenta, novčanog davanja i svega ostalog iz okvira Centar za socijalni rad”, rekla je Zorica Čutura, iz Centra za socijalni rad Banjaluka.
Trgovci ljudima su najčešće partneri, saradnici, srodnici, ali i posrednici prilikom nalaženja poslova, vlasnici preduzeća, kao i kriminalne grupe. Policija kaže da treba edukovati građane.
“MUP Republike Srpske je u saradnji sa "Vorld vižn" BiH izradilo promotivni letak u kom su ukratko sadržane osnovne smjernice, dakle, šta je trgovina ljudima, koji su najčešći oblici trgovine ljudima. Evo i sada pozivamo građane da svako saznanje o aktivnostima koja upućuju na trgovinu ljudima ili su sami žrtve zloupotrebe, prijave najbližoj policijskoj stanici ili telefonskim pozivom na besplatni servisni broj 122”, rekla je Danijela Mučibabić, portparol PU Banjaluka.
Broj identifikovanih žrtava u BiH je povećan za 30 odsto. Time je povećan i broj istraga i optužnica. Trgovina ljudima je, kažu iz Međunarodne organizacije za migracije, jedna od tri najprofitabilnije kriminalne aktivnosti u svijetu. U stalnom je porastu, na godišnjem nivou ostvare prihode od čak 32 milijarde dolara.
