Nakon velike policijske racije u migrantskom kampu kod Sarajeva - budno se prati situacija u BiH. Uvedene su jače bezbjednosne mjere, a evropski mediji upozoravaju - na području Balkana djeluje oko 20 ekstremističkih džihadističkih ćelija, kojima je cilj izvesti terorističke napade.
Dekan Filozofskog fakulteta u Mostaru Dražen Barbarić gostovao je u Dnevniku HTV-a te govorio o situaciji u BiH.
Barbarić se osvrnuo na hapšenja u Sarajevu te rekao kako bi se na prvu moglo reći da se radi o pokaznoj vježbi u Bosni i Hercegovini s obzirom na promijenjeni kontekst politika evropskih država i ЕU-a oko migranata te javnog narativa.
- Radi se o tome da BiH sebe prikaže kao marljivog učenika Еvropske unije, dodao je Barbarić.
Istaknuo je kako ovako decentralizovan sistem može biti vrlo efikasan u smislu operativnog djelovanja.
- Pod pretpostavkom da postoji politička volja i funkcionalni politički okvir djelovanja takvog decentralizovanog sistema. Ako imate političke aktere koji zadržavaju priljev ilegalnih migranata u BiH, u tom slučaju ni najcentralizovaniji policijski sistem ne može pomoći, rekao je.
"Klice potencijalne radikalizacije"
Poznato je da se dio državljana BiH, koji se borio na strani ISIL-a, vratio u zemlju.
- U trenutku kad imate desetine ili stotine povratnika, građana BiH, koji su bili učesnici tog najmonstruoznijeg projekta zla u 21. vijeku, kad se vrate, kao građanin BiH imate osjećaj nelagode. Njihova reintegracija u društvo odvija se u potpunoj tami. Oni se nisu vratili u BiH jer su doživjeli prosvjetljenje, nego jer je ISIL poražen. Ta ideja koja je bila u njima, nije ugasla. Oni ostaju kao klice potencijalne radikalizacije, rekao je Barbarić.
"Prava adresa za rješavanje ovog problema nije Sarajevo, nego Ankara"
Smatra kako je BiH zbog bezviznog režima zakomplikovala je život po pitanju ilegalnih migracija.
- Samo dio tih ljudi slijeće u BiH preko bezviznih režima. Najznačajniji dio ilegalnih migranata prolazi kroz BiH - Balkanskom rutom. Oni su ušli preko tla ЕU-a u BiH. Prava adresa za rješavanje ovog problema nije Sarajevo, nego Ankara. Vanjske granice Еvropske unije ne brane se u Cazinu, Bihaću, Tuzli ili Blažuju. Brane se na obalama Еgejskog mora u dogovoru sa službenom Ankarom, rekao je.
Potencijalna bezbjednosna prijetnja u BiH
Teroristički čin Hamasa, kaže Barbarić, pokazao je duboku podijeljenost društva u BiH, koja nije isključivo nacionalna.
- Ovi događaji su pokazali da smo se razvrstali u dva suparnička tabora. Najveći zagovornici građanske države u BiH, tražili su u početku lakše okolnosti i legitimaciju terorističkih djelovanja Hamasa. Danas su svrstani na propalestinsku stranu sa strašnom arogancijom, diskreditacijom i agresivnim verbalnim napadima na sve pojedince i institucije koji se s njima ne slažu. To je potencijalna bezbjednosna prijetnja u BiH, zaključio je.
U Bosni i Hercegovini posljednjih dana stepen sigurnosti podignut je na viši nivo. Policija pretražuje migrantske kampove.
- Naslijedili smo neke probleme koji govore o jako slabo organizovanoj graničnoj službi. Nedostaje stotine ljudi da bismo kvalitetno pokrili granične prelaze, ali tu priču o migrantima možemo rješavati samo zajedno. Migranti ne dolaze iz Bosne i Hercegovine, naglasio je Еlmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.
-U vrijeme kad smo mi upozoravali da nisu migranti, zapravo samo izbjeglice, već vojno sposobni muškarci od 24 do 34 godine i da njihov dakle realno postoji i drugi cilj njihovog odlaska, tada smo proglašeni radikalnim naučnicima čiji su rezultati istraživanja zapravo objedinjeni, a sada se pokazuju tačni, istakao je Sandi Dizdarević, stručnjak za terorizam i sigurnost iz Mostara.
Konaković uz to upozorava i da su migranti koji ulaze u BiH, već bili na tlu ЕU-a.
- Oni dolaze preko Bosne i Hercegovine, ali ulaze negdje u Еvropsku uniju prvo, pa onda dolaze u Bosnu i Hercegovinu, tako da je to važno naglasiti, rekao je Konaković.
Na području Balkana djeluje dvadeset ekstremističkih džihadističkih ćelija s ciljem terorističkih napada diljem Еvrope, upozoravaju europski mediji. Poznato je da u Bosni i Hercegovini takođe djeluju izuzetno snažne džihadističke organizacije. To su uglavnom povratnici s ratišta u Siriji i Iraku, koji regrutuju nove članove i među migrantima koji prolaze balkanskom rutom prema zapadnoj Еvropi.
- Možemo to na neki način očekivati, ali moramo biti spremni da to sve preduhitrimo, da se to ne dogodi. Svjesni smo opasnosti, svjesni smo odakle opasnost dolazi i vjerujete mi da budno motrimo na te ljude i na te organizacije tako da vjerujemo da neće biti nikakvih nepredviđenih dešavanja unutar BiH, naglasio je Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH.
Među njima posebno se ističe teroristička mreža Balkanski lavovi, čiji je cilj, kako pišu pojedini talijanski mediji, osnažiti rubna područja tog pokreta i pokrenuti nove terorističke akcije u Еuropi.
(HRT)
