Na poziv odbrane Dodik je saslušan kao svjedok na suđenju bivšem gradonačelniku Doboja Obrenu Petroviću i nekadašnjem šefu Odsjeka civilne zaštite Milku Vidakoviću. Optužnicom, njima se na teret stavlja izazivanje opšte opasnosti, odnosno da su propustili da sprovedu potrebne mjere i upozore građane na dolazak poplavnog talasa čime su izazvali opasnost za život ljudi i imovine.

Dodik je u sudnici ispričao da je 14. maja 2014. išao na službeni put u Beč, ali se isti dan vratio nakon što je obaviješten da zbog obilnih padavina i porasta vodostaja postoji opasnost po ljude i materijalna dobra u Srpskoj. 

”Bio sam stalno u telefonskom kontaktu sa ljudima iz opštinskih i gradskih štabova. Obavijestili su me da je u Doboju urađen nasip i da preduzimaju sve mjere da se ljudi sklone, da se zaštite javna postrojenja i ustanove”, rekao je Dodik.

Ispričao je da od institucija BiH nisu dobijali nikakva obavještenja i upozorenja o vremenskim (ne)prilikama.

”To je trebalo da funkcioniše na nivou između Federacije BiH i Republike Srpske, nivo BiH nas ništa nije obavještavao. Kroz medije je bilo informacija iz FBiH, ali nisam upoznat da li je od njih išta dolazilo našim službama”, rekao je Dodik.

Čamcem spasili trudnicu

On kaže da je već 15. ili 16. maja ujutro otišao u Doboj, u pratnji ljudi iz MUP-a Srpske. Putovao je helikopterom, jer su putevi već bili kritični. Kaže da je po njegovom dolasku u Doboj, grad već bio pod potopljen.

”Vidjelo se da je stanje katastrofalno. Sve što je napravljeno, to nije moglo spriječiti. Niko to nije mogao znati, jer se radilo o 1000-godišnjem prosjeku padavina. O tom prosjeku padavina nisu razmišljali ni u bivšoj Jugoslaviji i procjene su se i u to vrijeme pravljene na osnovu 100-godišnjeg prosjeka”, rekao je Dodik.

Prisjetio se jezivih prizora koje je gledao svojim očima, navodeći da se radilo o katastrofi epskih razmjera.

”Dok smo čamcem išli kroz Doboj, ljudi iz MUP-a Republike Srpske su mi ukazali da se nalazimo na glavnoj raskrsnici, a voda je bila iznad nivoa na kojem se nalazi semafor. S njima sam obišao više lokacija, posjećivao ugrožene i znam da smo pomogli trudnici i odvezli je do bolnice, koja se nalazi na uzvišenom mjestu i nije bila pod vodom”, rekao je Dodik.

Stravične scene u Modriči i Šamcu

Kaže da su dalje išli ka Modriči, gdje je takođe vidi stravične scene.

”Kod jednog domaćina je štala bila potopljena, a sve što je u njoj bilo od krava, do svinja se utopilo, jer nisu mogli izaći iz štale. Mislim da je najviši nivo vode bio u Šamcu. To se moglo vidjeti golim okom. Negdje je voda bila do drugog ili čak do trećeg sprata pojedinih objekata”, rekao je Dodik.

On kaže da je odluka o vanrednom stanju donesena na republičkom nivou, te da se okupilo najuže rukovodstvo Republike Srpske koje je razmatralo šta sve može da se učini kako bi se pomoglo stanovništvo. Sve je, kaže, bilo mobilisano da se pomogne ugroženima ljudima. 

”Ukupna šteta koje su te poplave napravile procijenjena je na oko dvije milijarde maraka. Ono što je u to vrijeme bilo divno za vidjeti je visoka solidarnost svih ljudi i podrška ljudi koji su bili u zoni ugroženosti, kao i povjerenje ljudi u organe vlasti, pripadnika štabova, institucija...”, istakao je Dodik.

Dobojski štab tražio pomoć

Radislav Jovičić, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, ispričao je da u vrijeme majskih poplava u Doboju sve informacije s terena dobijao od načelnika Centara javnih bezbjednosti.

”Znam da smo 15. maja rano ujutro imali sjednicu Vlade i tada smo upoznati da je iz Doboja stigao dopis u kojem je gradski štab apelovao da im se pomogne, jer oni nisu imali dovoljno kapaciteta da se suprotstave i odgovore na ono što ih je zadesilo, jer je voda već krenula da plavi prigradska naselja”, rekao je Jovičić.

Nakon sjednice je helikopterom otišao za Doboj. Kaže da je voda bila u gradu i da nisu imali gdje da slete pa se helikopter spustio kod željezničke stanice.

”Tražio sam da se angažuje Specijalna jedinica policije i da odmah dođe u Doboj. Prvi zadatak im je bio da evakuiši dijalizne bolesnike. Već sutradan u gradu je bilo 25-26 čamaca”, istakao je Jovičić.

I on je naglasio da komunikacija na nivou BiH tada nije funkcionisala, i koliko se sjeća lično nije dobijao nikakve informacije. Na pitanje odbrane pojasnio je kako je u zakonu definisan pojam katastrofa, navodeći da je upravo to ono što se desilo u Doboju, Modriči, Šamcu.

”Moglo je biti mnogo gore”

Upitan da li je narod obavještavan da se tako nešto može dogoditi on kaže da je policija i tokom noći o tome obavještavali građane patrolnim službama i uz pomoć megafona. Ljudima su govorili da se sklone, evakuišu, da podignu stvari na više nivoe i slično. Kaže da je bilo mnogo onih koji nisu vjerovali u nadolazeću opasnost.

”Doboj je zadesila velika katastrofa koja se nije mogla predvidjeti. Ta količina vode koja je pala, spada u 1000-godišnji prosjek.

Na pitanje da li se od toga moglo odbraniti Jovičić smatra da to nije bilo moguće.

”Ne bih volio da sam u koži i na mjestu gradonačelnika u takvoj situaciji. Svi će reći kako je sve moglo mnogo bolje da se odradi, ali lično mislim da je moglo biti mnogo gore”, rekao je Jovičić.

Na pitanje da li je Vlada imala informaciju da može doći do tolike katastrofe Jovičić je rekao da to niko nije mogao predvidjeti.

”Dobijali smo informacije da će biti plavljenja, da vodostaji rastu, ali ne i da će doći do katastrofe tog obima”, rekao je Jovičić.

Balkan zadesio ”Đenovski ciklon”

Igor Kovačić, nekadašnji zamjenik direktora Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, u sudnici je izjavio da je od sredine aprila do 17. maja 2014. godine u Republici Srpskoj pala četvrtina godišnjeg prosjeka kiše, što spada u 500-godišnji prosjek.

”Ono što se u maju 2014. godine dogodila na Balkanu je označeno kao katastrofa”, rekao je Kovačić.

Na pitanje odbrane on kaže da je RHMZ u to vrijeme slao prognoze svim institucijama, kao i građanima. Tako je u prognozi za 13. maj navedeno da se u centralnom pojasu (područje Doboja), popodne očekuje nestabilno vrijeme sa povremenim pljuskovima. Pominjano je i da se očekuju obilnije padavine od, kako se prognoziralo 20 do 30 litara po kvadratnom metru. Kovačić kaže da je to iznad uobičajenog prosjeka, ali nije drastična količina.

Naglasio je da prognoze mogu pomoći i da se upozorenja mogu izdavati na osnovu toga, ali da niko ne može znati koliko će tačno kiše pasti.

”Obimne kiše su bile i u aprilu, što je posljedica ”Đenovskog ciklona” koji je tada po dužini trajanja i veličini bio iznad prosjeka. Taj ciklon je prouzrokovao poplave na Balkanu”, rekao je Kovačić.

Pratite nas i putem Vibera