Đorđe Božović Giška, komandant Srpske garde, ubijen je jednim metkom! Njega su mogle da ubiju hrvatske snage, ali je i Državna bezbjednost iz Beograda mogla da pošalje ubicu, otkrio je svojevremeno vojvoda Rade Čubrilo, bivši komandant Teritorijalne odbrane Medak - istočni Gospić.

Čubrilo je bio 20 do 30 metara udaljen od mjesta pogibije Giške i otkrio da je Božović mogao da bude pogođen čak i iz kasarne, koju su opkolile „zenge“.

- Giška je pogođen dok se nalazio na raskrsnici ulica Nade Dimić i Bilajske. Na njega je pucano, najvjerovatnije, iz pravca zgrada, koje su udaljene 100-150 metara na sjever. U njima su bili pripadnici hrvatskih snaga, a Giška je izletio na čist teren i pogođen je bočno. Ulazna rana mu je bila ispod lijeve strane grudnog koša, a izlazna sa desne strane, između kuka i bubrega - otkriva Čubrilo, koji nije vidio sam trenutak pogibije vođe Srpske garde.

On ne isključuje mogućnost da je u opkoljenu kasarnu „Stanko Opsenica“ ubačen neko da ubije Gišku, ali napominje da nema više saznanja.

- Znam samo da nije ubijen s leđa. Izvukao ga je njegov bratanac, koji je kasnije i sam preminuo, dok je Giška prebačen u Medak, u crkvu. Obdukcija kod nas nije rađena jer nije bilo uslova. Njegovo tijelo je umotano u ćebe i zastavu, a onda ga je desetak gardista odvezlo za Beograd - ističe Čubrilo.

Čubrilo kaže da je u akciji oslobađanja Gospića učestvovalo 80 gardista, a ostalih 300 ljudi su bili iz Teritorijalne odbrane, milicije Krajine i jedne čete JNA. - Posle Giškine pogibije, došao je Branislav Lainović Dugi i odveo 50 gardista, dok su na prvoj liniji fronta ostale dvije čete - navodi Čubrilo.

On kaže da je tri mjeseca kasnije, dok je bio u Beogradu, čuo nagađanja da je Giška ubijen s leđa.- Ne mogu sa sigurnošću da kažem ko je Giškin egzekutor. Ubica je mogao da bude sa hrvatske strane, a mogao je da puca i neko iz kasarne. Ne mogu da kažem da Državna bezbjednost nije iz Beograda mogla da pošalje ubicu - priča svjedok ratnih dešavanja u Gospiću. Giška je u Liku došao sa 130 dobrovoljaca, a u oslobađanju Gospića učestvovalo je oko 400 ljudi.

- Ugovorili smo strategiju i Giška je išao sa svojim borcima. Cilj nam je bilo do dođemo do vode i mostova, koje su držali hrvatski vojnici. U rasulu koje je nastalo kada je Giška pogođen, hrvatske snage su tromblonom pogodile jedan tenk. Imali smo jedan tenk, koji je udario u drugi. Taj tenk su, pod čudnim okolnostima, pripadnici JNA ostavili Hrvatima, pod izgovorom da je bio neispravan. Hrvati su ga se dočepali, mi smo obustavili akciju, a most i kasarna su ostali ustašama - prisjeća se Čubrilo tog 15. septembra 1991. godine.

U opštem ratnom haosu nisam mogao da odem na Giškinu sahranu. Na groblje sam otišao kada su mu davali 40 dana i tada sam mu odao počast i oprostio se od njega - prisjeća se Rade Čubrilo.