Galebovi su sve veća pošast u primorskim gradovima. U Istri više uopšte nije neuobičajeno vidjeti kako napadaju ljude želeći da im otmu hranu nasred ulice ili trga ili pak za stolom na nekoj terasi, piše Jutarnji list.
Mnogim turistima pogled na galeba s terase nekog kafića ili restorana izgleda romantično, ali sva romantika nestane kada im slete na sto i pojedu kroasan, brancina ili krompiriće.
I baš zato su još 2011. Porečani odlučili da nešto preduzmu. Angažovali su Veterinarsku bolnicu Poreč kako bi po uzoru na Veliku Britaniju smanjili populaciju galebova u urbanoj sredini tako da se u gnijezda stave plastična jaja.
Podaci za gradove
Poslije toga akciji su se 2016. pridružili i Rovinj i Novigrad, a Pula 2019. Sada se godišnje zamijeni oko 3.500 jaja, a koliko je to gnijezda, jasno je kada se taj broj podijeli s tri. Jer galebovi u prosjeku snesu od jedno do tri jaja i na njima leže mjesec dana dok se ne izlegnu ptići.
Akcijom koordinira direktor Veterinarske bolnice Poreč Branko Jurić zajedno sa Zdravim gradom Poreč, a financiraju je Pula, Poreč, Rovinj i Novigrad s najvećim istarskim hotelskim kućama. Jurić kaže da je sada akcija zamjene jaja završila, ali da dalje nadziru područja gdje se galebovi gnijezde u urbanim zonama.
"Najveći rezultat akcije vidimo u Poreču jer smo tu već više od 10 godina. Tu se smanjila populacija galebova u gradu za 50 odsto, a čak 70 odsto u hotelskim i turističkim naseljima. U Rovinju i Novigradu ta se populacija smanjila 25 do 30 odsto, a za Pulu je prerano reći jer građani tek treba da nam jave pozicije gdje se nalaze gnijezda", kaže Jurić, čija veterinarska stanica jedina u Hrvatskoj obavlja ovaj posao i zasad pokrivaju samo ta četiri istarska grada.
Kaže da su se na početku akcije žalile pojedina ekološka udruženja, ali napominje da imaju sve potrebne dozvole nadležnog Ministarstva. S druge strane, ističe da njima nije cilj da smanji populaciju galebova uopšte, nego da ih na ovaj način vrate u prirodna staništa, a to su hridi.
Prenosioci bolesti
"Zašto galebovi dolaze u gradove? Dolaze zbog hrane. Pre su se hranili na deponijima u Poreču i Rovinju. Otkada su te deponije zatvorene, dolaze u gradove i čekaju na hranu iznad škola, mjesta gdje se prodaje hrana, tržnica. I onda napadaju ljude, djecu, kućne ljubimce. Čak su jednom napali vjevericu i pojeli je nasred grada, iako ona nije u njihovom lancu ishrane", kaže on.
Ističe da je vrlo neugodan njihov napad na ljude, jer ptica može da povrijedi čovjeka.
"Ima posebnu taktiku, jer dolazi s leđa i uplaši ljude koji tada ispuste hranu. Vrlo su pametni i tačno znaju kada recimo djeca izlaze na dječje igralište ili u dvorište i čekaju ih tačno u to vrijeme. Isto tako, hrane se i na uličnim hranilištima za mačke, a o kantama za smeće da ne govorim", ističe dalje.
Kaže da prirodnog neprijatelja nemaju i da je zato takvih slučajeva bilo sve više. Gnijezde se kada kreće toplije vrijeme, a najčešće gnijezda pletu na ravnim krovovima, a sve više počinju to raditi i na kosima, uz dimnjake.
"I onda sjede mirno na jajima mjesec dana dok se ptići ne izlegu. Ali kada se izlegu, počinje šou jer postaju jako glasni i to ljudima smeta. Ne mogu od njih spavati, uništavaju krovove, posebno dok uče ptiće da lete. A kada im zamijenimo jaja, sjede na njima duže pa vide da se ništa ne događa. Onda odustanu. Neki se znaju vratiti i iduće godine na isto mjesto i ako opet na tom mjestu zamijenimo jaja, shvate da nešto ne valja s tim mjestom i da tu ne mogu da stvore podmladak pa napuste gnezdo. Inače, kada ne biste zamijenili jaja, nego ih samo uklonili, galebovi bi ih ponovno snijeli i ništa ne biste napravili", ističe Jurić koji kaže da su u sklopu akcije napravili i analizu izmeta.
"Utvrdili smo da je pun salmonele. Stoga moramo biti svjesni da su galebovi prenosioci i nekih bolesti. Svese to događa jer se hrane otpacima, a ne ribom. Cilj je vratiti ih na njihova staništa i da se hrane ribom", zaključio je ovaj porečki veterinar.
