Popović je u saopštenju istakao da je Berlinski kongres, poslije junačkih oslobodilačkih ratova, priznao sve žrtve i slobodarsku i državotvornu volju srpskog naroda. 

"Od tog velikog dana u našoj istoriji, Srbija je iz godine u godinu jačala, okupljala srpski narod na Balkanu i bila svetionik slobode i demokratije. Vrhunac velikog državotvornog dela, generacije Srba na čelu sa Jovanom Ristićem, bilo je oslobođenje Kosova i Stare Srbije i pobeda u Prvom svetskom ratu", naveo je Popović. 

On je dodao da se Srbija i danas suočava sa istim izazovima i prijetnjama njenoj slobodi, nezavisnosti i teritoriji. 

"Neka nam državotvornost i hrabrost naših predaka budu putokaz i uzor kako da i mi danas odbranimo njihove slavne tekovine. I da nikada ni pod kakvim pritiscima ne izneverimo njihovo delo slobodne i nezavisne srpske države, sa Kosovom kao njenim neotuđivim delom", naveo je Popović. 

On je dodao da nikada ne treba zaboraviti da su se preci prije 140 godina nalazili u mnogo težim i opasnijim uslovima, ali da nikada nisu odustali od svog sna o slobodnoj Srbiji i Kosovu kao srcu otadžbine. 

Na današnji dan prije 140 godina Srbija je na Berlinskom kongresu formalno stekla svoju nezavisnost, ali se ovaj istorijski datum u Srbiji ne obilježava. 

Berlinski kongres je bio skup izaslanika tadašnjih velikih sila NJemačke, Austrougarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske, koji je pod predsjedništvom Ota fon Bizmarka održan od 13. juna do 13. jula 1878. godine u Berlinu. 

Kongres je sazvan radi revizije San-stefanskog mira potpisanog 3. marta 1878. godine kojim je završen rusko-turski rat. 

Ovim sporazumom bilo je predviđeno da Srbija, Crna Gora i Rumunija dobiju državnu nezavisnost. 

Za žitelje nekadašnje Srbije, Berlinski kongres značio je dvije važne stvari - sa jedne strane Srbiji je donio priznanje kao suverene države, a sa druge podsjećanje da nije uspela da ostvari svoje ciljeve iz srpsko-turskih ratova.