Hrvatski policajac, nekadašnji lokalni načelnik saobraćajne policije, koji je pravomoćno osuđen zbog zloupotrebe svog položaja, tuži Hrvatsku zbog nepoštenog suđenja. Može li srušiti presudu ako dokaže da sve nije bilo po pravilima?
Za sada je uspio pred Еvropskim sudom za ljudska prava pokrenuti postupak protiv Hrvatske tužbom u kojoj zamjera državnim institucijama što mu je prisluškivan telefon. Na taj mu se način, smatra, ozbiljno zadiralo u privatnost, a na kraju je kao kaznu dobio samo rad za opšte dobro.
Krivim je proglašen jer je urgirao u slučaju svog kolege kojeg je "presretač" zaustavio dok je vozio čak 207 km/h bez vozačke dozvole i lične karte, a u automobilu mu se nalazilo i dijete. Njegov nadređeni kažnjen je jer je uzeo 22 kilograma graha kao mito.
Sada ovaj nekadašnji policijski šef traži da se utvrdi da su mu prekršena osnovna ljudska prava. Smatra da prisluškivanje njegovih telefonskih razgovora nije bilo potrebno budući da nije bio povezan s nekim teškim kaznenim djelom. Osim toga, istakao je u tužbi, uvjeren je da je to zadiranje u njegovu privatnost bilo neproporcionalno u odnosu na ono za šta su ga sumnjičili. Drugim riječima, snimci nisu smjeli biti dokazi.
Na kraju je i osuđen jer je sud njegove telefonske kontakte s osobom za koju je bio izdan nalog za tajno praćenje i prisluškivanje ipak prihvatio kao valjane dokaze.
Iako je ovaj proces okončan još 2021., ovaj bivši policijski šef nije odustao već je podnio tužbu Еvropskom sudu za ljudska prava. Sada je odlučeno da će se protiv Hrvatske zbog toga sprovesti postupak. Nakon njega tužba može biti odbačena ili prihvaćena, a Hrvatska kažnjena.
Predstavnica Hrvatske na Еvropskom sudu za ljudska prava Štefica Stažnik mora odgovoriti je li doista došlo do uplitanja u privatni život optuženog policajca, te ako ga je bilo je li ono bilo u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
"Je li policajac imao pošteno suđenje? Jesu li postojali zaštitni mehanizmi u odnosu na informacije pribavljene mjerama tajnog nadzora i njihovog korištenja među dokazima u postupku?", pitanja su na koja Еvropski sud za ljudska prava očekuje odgovore od Hrvatske, prenosi "N1".
