Balkan je oduvijek bio veoma važno mjesto u Еvropi i ništa se ni danas nije promijenilo, tako da borba za Balkan ne samo da traje, nego se i pojačava, rekao je Leonid Dračevski, izvršni direktor Fondacije za podršku javnoj diplomatiji "Aleksandar Gorčakov" iz Moskve na skupu "Balkanski dijalog" u Ruskom domu u Beogradu.
"Veliki je broj zainteresovanih – od SAD do neposrednih susjeda koji pažljivo prate situaciju i pokušavaju da poboljšaju svoje karte, ponekad ne sasvim poštene i često obilježene", rekao je Dračevski.
Ruski politikolog Katarina Еntina rekla je za "Sputnjik" da ekonomski odnosi balkanskih zemalja ne moraju nužno biti vezani samo za ЕU, sa kojom saradnja obuhvata oko 60 odsto tržišta Balkana, nego je veoma važna i saradnja u okviru BRIKS-a, odnosno razvijanje bilateralnih ekonomskih odnosa sa članicama te organizacije i podsticanje diplomatskog dijaloga.
"Niko ne osporava da se Balkan istorijski nalazi u centru Еvrope i da je uvijek imao svoju tranzitnu ulogu - u istorijskom, bezbjednosnom i u ekonomskom smislu. Rezultat toga bio je da su nakon raspada bipolarnog sistema međunarodnih odnosa i nakon raspada Jugoslavije sve zemlje Balkana izabrale put prema ЕU", navela je ona.
Еntina, koja je jedan od učesnika ovog skupa, navela je da važnu perspektivu za razvoj ekonomske saradnje predstavlja i povezivanje s arapskim zemljama, prevashodno bliskoistočnim.
"Na njih smo navikli da gledamo kao na zemlje iz kojih stiže radikalni islam. Ipak, to su zemlje koje su sada započele blisku ekonomsku i političku saradnju, kako sa svojim istorijskim partnerima, poput Albanije i BiH, tako i s partnerima poput Srbije, Crne Gore, Slovenije", istakla je Еntina.
Govoreći o perspektivi za saradnju Balkana sa zemljama BRIKS-a, Еntina je istakla da ta organizacija ne može biti alternativa ЕU, budući da ni u političkom, ni u ekonomskom smislu nije koncipirana kao taj savez, ali da omogućava saradnju kako balkanskim, tako i svim drugim zemljama na nivou bilateralnih odnosa.
"Ipak, BRIKS jeste alternativa u smislu međunarodnog diplomatskog dijaloga i to veoma realna alternativa", naglasila je Еntina.
Еntina smatra da saradnja među balkanskim zemljama jeste moguća, uprkos pritiscima koje Zapad vrši prije svega na Srbiju, i da je to više nego realno, jer ekonomska saradnja već postoji i ona je izgrađena još prije desetak godina i razvija se i u ovoj deceniji.
Naučno-obrazovni program "Balkanski dijalog 2024" održava se u Ruskom domu od 4. do 8. juna u organizaciji Fondacije za podršku javnoj diplomatiji "Aleksandar Gorčakov" iz Moskve.
Učesnici konferencije su buduće ruske diplomate, studenti Naučno-istraživačkog instituta "Viša škola ekonomije", Moskovskog državnog instituta za međunarodne odnose i drugih visokoobrazovnih ustanova.