Član Odbora Skupštine Srbije za dijasporu Aleksandar Čotrić rekao je da su Srbija kao matična zemlja i njene institucije zabrinuti zbog lošeg položaja gotovo dva miliona Srba u regionu jer se primjenjuje "recept baltičkih zemalja" u brisanju srpske nacije, te da je samo pitanje kada Srba u Hrvatskoj više neće biti.
Napominjući da su u baltičkim zemljama Rusi praktično u statusu izbrisanih, nemaju pravo na upotrebu ruskog jezika, diskriminisani su po mnogim drugim pitanjima, Čotrić je rekao da u Hrvatskoj ima slučajeva da Srbi moraju da promijene vjeru.
On je naveo da je u BiH stvorena nekakva fama da je na teritoriji današnje Republike Srpske izvršeno etničko čišćenje, iako je Srpska više multietnička nego Federacija BiH.
"Broj Hrvata i Bošnjaka na njenoj teritoriji je veći, nego što je broj Srba na teritoriji Federacije", rekao je Čotrić za "Sputnjik".
Prema njegovim riječima, prije stotinak godina Srba u Hrvatskoj je bilo 1.200.000, a danas ih je ispod 200 hiljada, i taj negativni trend se nastavlja i samo je pitanje godine kada Srba na prostoru Hrvatske više neće biti.
Čotrić je podsjetio da na alarmantan položaj Srba u Hrvatskoj ukazuje istraživanje Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, koje je pokazalo kakve su šanse da posao dobije čovjek koji se zove Slobodan Jovanović, očito Srbin, odnosno Ivica Horvat, očito Hrvat.
Čotrić je dodao da mnogi Srbi kažu da imaju dvojni identitet, onaj u okviru kuće i porodice, i sasvim drugačiji kada pređu kućni prag, te naveo primjer svoje rođake Srpkinje iz Zagreba, koja je pod strašnim pritiskom hrvatskog sveštenika morala da pređe u rimokatoličanstvo.
"Rekla mi je da su na nju vršeni strašni pritisci, da je rimokatolički sveštenik dolazio gotovo svakog dana i govorio joj da će imati mnogo problema ako ostane pravoslavna, da neće moći da dobije posao, da neće moći nikome da kumuje i predložio joj je da se pokatoliči. Ona je na to, nažalost, pristala, a mnogo je takvih slučajeva", kaže Čotrić.
On je podsjetio i na probleme u vezi sa upotrebom ćirilice u Vukovaru, kao i na inicijativu u hrvatskom Saboru da se srpskim poslanicima onemogući glasanje o suštinski važnim pitanjima.
"Položaj se razlikuje od države do države. Generalno, iz godine u godinu smanjuje se broj Srba, njihov položaj pogoršava u svim segmentima, bilo da je reč o pravnom statusu, faktičkom položaju, osećaju sigurnosti, imovinskim pravima, mogućnosti zapošljavanja i čitavom korpusu manjinskih prava", kaže Čotrić.
Prema riječima Gojka Malovića, koji prati prava Srba u Hrvatskoj i BiH, u Republici Srpskoj ima oko 980 hiljada stanovnika, u Federaciji BiH oko 1,5 miliona stanovnika, ali Srba u Federaciji ima svega između 50.000 i 60.000, od predratnih 500.000.
Govoreći o stanju u Hrvatskoj, Malović kaže da ta zemlja ima jako dobru pravnu regulativu kada je riječ o manjinskim pravima, dodavši da je "jedno pravna regulativa, a drugo život u praksi", te da su Srbi u Hrvatskoj nekad bili konstitutivni narod, a danas se smatra da ih ima između tri i četiri odsto.
Sociolog Ilija Malović rekao je da je u Crnoj Gori antisrpstvo dobilo svoju društvenu funkciju i da su Srbi u ovoj zemlji, koja je u teškoj ekonomskoj situaciji, odabrani kao zgodan krivac koji podriva državu Crnu Goru.
On je naveo da je u Crnoj Gori prisutan fenomen "prelamanja mozga", odnosno stvaranja novog identiteta zasnovanog na konvertitima koji su nekad bili Srbi i na istorijskom revizionizmu koji negira istorijske veze sa Srbijom.
"Čovek koji se oseća kao Crnogorac, mora svaki dan da provjerava novine i televiziju, da razumije šta taj dan znači biti Crnogorac, neko novo slovo, neke nove istorijske činjenice, novi jezik, novi prijatelji, novi istorijski savezi", kaže Malović.
