Opozicija se uzda u to da su protesti zbog crkvenog zakona oslabili moć vlasti.

Građani Crne Gore 30. avgusta izlaze na jedanaeste parlamentarne izbore od pada komunizma i pete od obnove nezavisnosti 2006. godine. Za razliku od drugih država Balkana, koje su tokom posljednjih 30 godina iskusile jednu ili više smjena vlasti, Crna Gora ostaje jedina zemlja u ovom dijelu Evrope koja ima višedecenijsku dominaciju jedne stranke - Demokratske partije socijalista (DPS) i njenog lidera, predsjednika države Mila Đukanovića. 

Ko su glavni igrači na izborima?

DPS na izbore ide samostalno a kasnije se uzda u podršku manje vladajuće partije Socijaldemokrata (SD) i manjinskih stranaka Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, koje su njihovi tradicionalni partneri. Listu najjače stranke predvodi aktuelni premijer Duško Marković. Na suprotnoj strani su četiri opoziciona bloka i to dvije veće koalicije, jedna okupljena oko dominantno prosrpskog Demokratskog fronta i druga koju predvode Demokrate te procrnogorske Socijaldemokratska partija (SDP) i URA.

Izbori se održavaju u jeku epidemije korona virusa, ali i nakon velikog sukoba vlasti i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori oko spornog Zakona o slobodi vjeroispovesti, koji je doveo do višemesečnih protestnih litija SPC po ulicama crnogorskih gradova, a koje je podržao najveći dio opozicije, ali i ogroman broj građana. Iz DPS-a su već poručili da su ovi izbori ponovo sudbinski i da se na njima brani suverenitet Crne Gore od velikosrpskog nacionalizma oličenog i u SPC, dok i u opoziciji tvrde da su izbori sudbinski – ali za odbranu crkve i njenih svetinja.

DPS i njihov izborni plakat

Politički analitičar Boris Marić kaže za DW da će rezultat izbora zavisiti od više faktora među kojima je i izlaznost, za koju očekuje da će biti manja zbog epidemije. Do sada je, po pravilu, manja izlaznost omogućavala lagane pobede DPS-u, ali kada je bila preko 70 odsto, vlast bi pobeđivala, ali s malom razlikom i opozicija je imala neku šansu.

"I ovog puta imaćemo malu razliku za jednu stranu", tvrdi Marić.

S druge strane, novinarka političke redakcije lista Vijesti Biljana Matijašević smatra da veće šanse za pobedu ima vlast jer, kako kaže, obilato koristi institucionalnu prednost i državne resurse zloupotrebljava u izborne svrhe, pa tako zvaničnici, predvođeni premijerom Markovićem, posljednjih dana otvaraju sve što se može otvoriti.

"Značajna prednost za vlast je i kontrola nad biračkim spiskom u kojem, prema analizama, ima 'fantoma', pa je omogućeno glasanje značajnom broju ljudi koji odavno ne žive u Crnoj Gori", kaže Matijašević za DW.

I ona, poput Marića, vjeruje da će konačan rezultat dosta zavisiti od izlaznosti, jer će neki glasači zbog straha od korona-virusa ostati kućama.

"Ipak, to će mahom biti glasači opozicije i neopredijeljeni jer birači DPS-a su većinom disciplinovani, odnosno za svakog njihovog glasača je zadužen neko iz izbornog štaba, da ga opomene kad i za koga treba da glasa. Takođe, DPS će ponovo koristiti oprobane metode kao što su zastrašivanje, obećanja, podele pomoći", kaže Matijašević.

Marić ima nešto drugačije mišljenje.

"Verujem da DPS neće uspeti da izvede baš sve svoje birače. Tu pre svega mislim na glasače iz dijaspore, jer su i dalje zatvorene neke granice zbog virusa, zatim starije stanovništvo koje se boji zaraze, te deo birača koji je razočaran sukobom sa crkvom. Iako se tu radi o nekoliko procenata, to može biti važno za krajnji rezultat", kaže Marić.

Faktor litija

Marić upozorava i da će rezultat itekako zavisiti od toga koliko će DPS sanirati političku štetu koju je imao zbog litija protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

"Veliki deo naroda loše je reagovao na taj zakon i to je za DPS jedna nova situacija koju moraju da amortizuju i reše, jer su zbog toga izgubili deo biračkog tijela. DF i Demokrate sa svojim partnerima, prema nekim istraživanjima, zajedno imaju oko 40 odsto. Taj blok se ukrupnio do te mere da ne može biti rasipanja glasova na toj strani i oni će izvući iz sebe maksimum u datim okolnostima. S druge strane, DPS je sam uvek bio na 40 odsto, ali je verovatno izgubio nekoliko procenata zbog litija. Ipak, s njima tradicionalno idu manjinske stranke i to je još nekoliko procenata. Tako da bi konačan ishod mogao da zavisi od rezultata građanskih partija SDP-a i URE. Ako obe uđu u parlament, mislim da će DPS-u biti teže da zadrži vlast, ali ako neka ostane ispod cenzusa od tri odsto, šanse im se povećavaju", smatra Marić.

I Matijašević smatra da značajan broj birača DPS-a ne podržava Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ali je sada pitanje da li će prevladati njihovo nezadovoljstvo ili strah od gubitka svog ili radnog mjesta nekoga od članova porodice.

"Mislim da će svakako rezultat DPS-a biti slabiji nego na prethodnim izborima", kaže ona, dodajući da su litije ojačale koaliciju oko DF-a, tako da će neopredijeljeni birači, koji su i vjernici, sada dati glas DF-u, koji će tradicionalno dobiti i "srpske" glasove. Bolji rezultat predviđa i Demokratama.

S druge strane, Marić kaže da DPS nikada ne treba potcjenjivati.

"Iako će 'energija litija' doprinijeti većoj mobilizaciji opozicionih birača, DPS je dominantna crnogorska partija, koja drži pod kontrolom državne institucije i već se vidi da se u kampanji ne libe od maksimalne zloupotrebe državnih resursa. To će biti adut na koji će igrati, kako bi maksimalno nadomjestili štetu od litija", smatra Marić.

Da li će opozicija, ako izgubi, priznati poraz?

Opozicija je ušla u izbornu trku iako je dugo pretila bojkotom tvrdeći da su uslovi za izbore nepošteni i da daju veliku prednost DPS-u. Nakon prošlih izbora, nisu čestitali vlasti na pobjedi niti priznali rezultate.

"Nerealno je očekivati da će ovi izbori biti fer, imajući u vidu litije, neuspešnu reformu izbornog zakonodavstva, korišćenje korona-virusa za zabranu okupljanja, hapšenja zbog navodnog kršenja mera protiv zaraze", smatra Matijašević. Ona kaže i da vlast netransparentno troši novac iz budžetske rezerve i odbija da ukloni "fantome" iz biračkog spiska.

S druge strane, Marić kaže da je opozicija imala četiri godine da dođe do fer uslova za izbore, ali oni nikad nisu ponudili zajedničku strategiju.

"Parcijalno su i na kraju neuspešno pregovarali s vlašću, pretili su bojkotom i sada izlaze na izbore iako su, po mom mišljenju, uslovi gori nego 2016. godine. Svojim pristankom da izađe na izbore, opozicija ih je ovaj put do kraja legitimisala i sva priča o neregularnosti izbora neće imati potrebnu težinu, i ako bude istinita", zaključuje Marić.

Matijašević, pak, upozorava da će se Crna Gora, bez obzira ko pobjedi na izborima, suočiti sa velikim problemima zbog ekonomske krize usljed korona-virusa.

"Moraće da se vidi kako i gde nabaviti novac za servisiranje budžeta, kako sprečiti zatvaranje preduzeća i gubitak radnih mesta, kako sanirati velike gubitke u turizmu", zaključuje Matijašević.

(Deutsche Welle)