Djed i baka iz Ludbrega s minimalnim penzijama od ukupno 600 evra dobili su presudu da plaćaju više od 200 evra mjesečno alimentacije za unuka, iako i njihov sin, mada neredovno, plaća alimentaciju.
Ali, sud to nije uračunao, već je sav teret prebacio na leđa dvoje penzionera, piše "Dojče Vele".
Kakva je pak logika da se paru starijih ljudi iz Sesveta šest godina nakon što im je poginuo sin jedinac, presude zaostaci od 13.000 evra i još odredi mjesečna alimentacija, iako su unuci preko penzionog ostvarili porodičnu penziju i primaju dječji doplatak?
Unuke više nisu viđali. Godinama ga nije viđala niti baka iz Donjeg Miholjca, iako je plaćala alimentaciju, a unuk je barem jednom godišnje iz Njemačke dolazio u susjedno selo drugoj baki i djedu.
Ovo su samo neki primjeri hrvatske prakse, po kojoj bake i djedovi, koji jedva sastavljaju kraj s krajem uz mizerne penzije, moraju da brinu i o svojim unucima, i to po američkom zakonu koji je još 2014. uvela tadašnja SDP-ov ministar Milanka Opačić.
Upozorila je na to Jasna Petrović, predsjednica Sindikata penzionera Hrvatske, koja kaže da trenutno u Hrvatskoj 115 penzionerskih porodica (u resornom ministarstvu navode brojku od 114 obitelji) na temelju sudskih presuda, nerijetko s visokim zaostacima plaćaju alimentacije.
"Ali, nigdje nije zabilježen broj, a prema našim procjenama, njih je najmanje dvjestotinjak koji su dobrovoljno pristali učestvovati u uzdržavanju unučadi, vođeni željom da ne dovedu u opasnost odnose s unučadi", kaže Petrović.
Naime, prema njenim riječima, puno je slučajeva da nakon sudskih presuda, koje znaju potrajati i godinama, snahe zabrane viđanje djedova, baka i unučadi, a u takvom slučaju nema drugog rješenja nego putem Zavoda za socijalnu njegu tražiti sudsku odluku, koja u tom slučaju završava nerijetko i alimentaciju za unučad na način da se viđanje omogućava uz nadzor socijalnih i policijskih radnika.
"Ko to želi svojim unucima?“, kaže Petrović.
Navodi primjer porodice Račić iz Like koja za dobrobit svoje četvoro unučadi odustaje od zahtjeva za njihovim viđanjem, iako im se iz penzije redovno odbija alimentacija, jer njihov sin nije u mogućnosti da plaća.
"Uz sudske troškove, iznos skidanja sa penzije sa svim zaostacima popeo im se na oko sedam hiljada kuna (929 evra) mjesečno za oboje i toliko je obustavljano kroz godinu dana, a za život im je ostajalo oko dvije hiljade kuna mjesečno", navodi ona.
Ona dodaje da, iako je obaveza zamjenskog uzdržavanja propisana Porodičnim zakonom, tek je Zakon o privremenom uzdržavanju to detaljno razradio, a bake i djedovi sudski su prisiljeni da plaćaju alimentaciju za unučad onda kada njihov potomak (najčešće sin, znatno rjeđe kći) zbog nezaposlenosti, bolesti ili zanemarivanja ne plaća uzdržavanje.
"Prema Ovršnom zakonu, mogu biti ovršeni i do 75 odsto mirovine, dok se ne pokriju zaostaci, a onda se nastavlja s do 50 odsto penzije“, objašnjava naša sagovornica portala "Dojče Vele".
Ta praksa bi od iduće godine ipak trebala otići u istoriju, nakon što su SUH i Vlada dogovorili da alimentaciju više ne snose djedovi i bake.
Naime, iz Ministarstva rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike za "Dojče Vele" potvrđuju da bi do kraja godine trebalo da bude izrađen nacrt prijedloga Zakona o privremenom uzdržavanju, koji bi trebao stupiti na snagu u proljeće 2024. godine.
Njime se uvodi alimentacioni fond putem kojeg će država isplaćivati iznos alimentacije, odnosno uzdržavanja za djecu čiji roditelji ne izvršavaju svoje obveze, a država će se kasnije namiriti od obveznika uzdržavanja, a to je ono što su tražili u Sindikatu.
"Tokom prošle godine područne kancelarije Hrvatskog zavoda za socijalni rad (bivši centri za socijalnu njegu), zaprimili su 3.322 pravosnažne sudske odluke o uzdržavanju. Nadalje, prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, u septembru ove godine bilo je više od 2.600 obveznika koji nisu plaćali uzdržavanje. U tim slučajevima djeci je država isplaćivala privremeno uzdržavanje, a roditeljima koji nisu plaćali alimentaciju naloženo je vraćanje isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja državi", navode iz Ministarstva rada.
U tim postupcima Republiku Hrvatsku zastupa Državno tužilaštvo. Prema podacima iz septembra, od 1.065 obveznika je naplaćeno potraživanje, a kod njih 1.598 je postupak naplate je još uvijek bio u toku, odnosno neki su uplaćivali mjesečno određeni iznos u državni proračun do potpunog povrata.
