"Dok sa strepnjom gledamo napore spasilaca u Petrinji i okolini pokušaću da objasnim ponešto o zemljotresima koji su se dogodili na tom području", navodi Stipčević objašnjavajući kako se jučerašnji zemljotres dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru severozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.

"Ovaj rasjed je granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena. Stoga se može reći da se preko ovog rasjeda kompenzuju različita naprezanja i pomaci u tim blokovima", dodao je Stipčević, piše "Slobodna Dalmacija".

Glavni uzrok današnjih i jučerašnjih zemljotresa nalazi se daleko od same lokacije zemljotresa, tačnije na području Jadrana.

Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više miliona godina. Ova "naša" mala ploča naziva se Adrija i njeno kretanje te međudelovanje sa Evropom uzrok je zemljotresa u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima", ukazuje naučnik u objavi na Facebooku.

On objašnjava kako je uticaj ove interakcije najvidljiviji u područjima uz obalu Jadrana gdje planinski lanci jasno ističu granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče.

"Takođe, najjači zemljotresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj uticaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelimično prenosi i na širi region", istakao je on i dodao da ako se pobliže pogleda rasjedni sastav na kojem se jučerašnji zemljotres dogodio, vidi se da je pomak rasjednih krila kod ovog zemljotresa bio lateralni tj. pomak je bio horizontalan.

"Ovakav mehanizam zemljotresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina zemljotresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom", detaljno objašnjava Stipčević komentarišući kako prve procjene govore da se zemljotres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok te da je dužina puknuća rasjeda oko 25 kilometara, prenio je "Jutarnji list".

Ovakav potresni mehanizam te pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog djela rasjeda prema istoku.

Posljednji jak zemljotres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres jačine 5.8 stepeni po Rihterovoj skali.

"Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stenskoj masi oko rasjeda, započeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploča usljed djelovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjih zemljotresa tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalni zemljotres na području Gline i Petrinje", rekao je dr Stipčević.