Istoričar jezika akademik Slobodan Remetić izjavio je da se u Hrvatskoj vodi hajka na srpski udžbenik "Gramatika za osmi razred osnovne škole", iako je jezik koji se danas naziva hrvatskim bio još krajem 19. vijeka jezik Vuka Karadžića i Đure Daničića, a govorili su ga i najpoznatiji hrvatski lingvisti tog doba.
"Danas ćirilične table lupaju i ćirilična slova zatiru tamo gdje su im preci srpski štitili i srpski govorili", rekao je Remetić za "Večernje novosti".
Remetić je naglasio da i strani naučnici danas govore da između Bugarske i Slovenije postoji jedan lingvistički (srpski) i više političkih jezika.
"I hrvatski, kao i takozvani bosanski i takozvani crnogorski jezik treba podvoditi pod plašt takozvanog jezika, čega, nažalost, nisu svesni ni neki srpski lingvisti", rekao je Remetić.
On je istakao da hajka na srpski udžbenik "Gramatika za osmi razred osnovne škole", koju vode hrvatski zvaničnici, dolazi od onih koji su jedini na svijetu imali koncentracioni logor za djecu.
Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić ukazao je da razlikovanje lingvističkih i političkih jezika nije nikakav srpski izum, te da niko u Srbiji ne spori hrvatskoj manjini pravo na sopstveni jezik.
On je podsjetio da se u udžbenicima maternjeg jezika hrvatske manjine u Srbiji jezik zove - hrvatski.
Tanasić je ukazao da je Odbor istu klasifikaciju južnoslovenskih jezika, kakva je navedena u "Gramatici za osmi razred" dao i 2010. godine.
"Ne bi trebalo da bude nesporazuma, a nesporazum se pravi", rekao je on.
Komentarišući zahtjeve Hrvatske da se ispravi ono što piše u ovom udžbeniku, Tanasić ističe da u savremenom svijetu nije uobičajeno da neka država cenzuriše ni sopstvenu, a kamoli tuđu nacionalnu nauku.
U za Hrvate spornoj "Gramatici za osmi razred osnovne škole" u Srbiji navedeno je da su južnoslovenski jezici: bugarski, makedonski, slovenački i srpski, a uz srpski u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju, hrvatski, bošnjački/bosanski i crnogorski.
