Javno izrečeni stav pape Franje, koji je rekao da istorija mora još da se izučava prije nego što se Stepinac proglasi svetim jer ima „nerazjašnjenih tačaka“, pogidla je pravu buru u Hrvatskoj.
Svojom izjavom papa je praktično jasno stavio veliki znak pitanja na težnje Hrvatske da se Stepinac proglasi svecem. Dodati, Hrvatska, odnosno onaj njen ekstremniji dio bio je posebno izrevoltiran papinim priznanjem da je u tom procesu, tražio - i dobio - pomoć patrijarha SPC Irineja.
Naime, u izjavi za zagrebački “Večernji list” nakon posjete Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, papa Franja je istakao i da je Stepinac čovjek s vrlinama i da je to crkva izjavila time što ga je proglasila blaženim, ali da to još nije dovoljno da bi postao svetac.
"I ja, koji treba da potpišem kanonizaciju, s mojom odgovornošću molio sam, promišljao, tražio savjet i onda sam vidio da treba da tražim pomoć Irineja. Irinej je veliki patrijarh. I Irinej mi je pomogao. Osnovali smo zajedno istorijsku komisiju. Radili smo zajedno. Jer i Irineja i mene zanima jedino istina. Ne pogriješiti", naglasio je papa Franja.
Kako je rekao, čemu služi jedna izjava o svetosti ako nije jasna istina.
"Znamo da je Stepinac dobar čovjek, da je blaženik, ali da se učini ovaj korak ja sam tražio pomoć Irineja da se učini istina. Izučava se. Najprije je osnovana komisija koja je dala svoje mišljenje. Ali sada se izučavaju druge tačke. Produbljuju se neke tačke kako bi istina bila jasna. Ja se ne plašim istine. Ne plašim se. Samo se plašim suda Božjeg", istakao je papa Franja.
Odmah nakon ove izjave, papa se našao na udaru jednog dijela hrvatske javnosti. Poznata desničarka Ruža Tomašić rekla je da ne misli kao papa:
"Papa na ovaj način još jednom sudi Stepincu. Zašto bih mislila ono što papa misli?", rekla je Tomašićeva, a potom se obrušila na patrijarha srpskog Irineja optužujući ga da je bio zagovornik rata.
Nikola Grmoja, iz stranke Most, smatra da Katolička crkva želi dobre odnose sa pravoslavcima, a da za SPC postoje problemi u kanonizaciji Stepinca, pa papa želi da uskladi stavove s njima.
Odmah su i na brojnim desnim portalima osvanuli komentari i napisi u kojima je papa Franja izložen napadima.
S druge strane, istoričar Ljubodrag Dimić, član zajedničke komisije o Stepincu, ističe da je njegovu krivicu nemoguće umanjiti.
"U pitanju je rasni i diskriminatorski poredak i ista takva državna tvorevina koju Stepinac nikada nije osudio. Proces prekrštavanja u NDH državni je projekat u kojem kao partner države aktivno učestvuje Rimokatolička crkva na čijem je Stepinac čelu", ističe Dimić i dodaje da se nasilno vršilo ne samo katoličenje pravoslavaca, već i nasilna denacionalizacija, eliminisanje srpskih elita i pljačka stanovništva.
"Nova istraživanja pokazuju da je ideja da se iseli dio Srba iz NDH bila Stepinčeva. O tome govore visoki njemački funkcioneri na saslušanjima koja su obavljali američki oficiri u Austriji 1945. Katolička crkva je u svim ustaškim jedinicama imala sveštenike koji su davali oprost onima koji su vršili najmonstruoznije zločine", kaže Dimić.
Sociolog religije Draško Đenović smatra da je izjava pape diplomatska.
"Nazvao je Stepinca dobrim čovekom, što znači da i nema puno toga da mu zamjeri. S druge strane pohvalama o Irineju pokazao je da želi dobre odnose sa Moskovskom patrijaršijom i da poštuje njene saveznike" podvlači za “Blic” Đenović.
Stepinac je osuđen za „saradnju sa vrhom NDH, posebno Antom Pavelićem, za prekrštavanje desetina hiljada Srba, podstrekivanje ustaša i protivnarodno djelovanje nakon rata“.