Iako su meteorolozi upozoravali na promjenu vremena, silina jučerašnjeg nezapamćenog nevremena šokirala je Zagreb i istočni dio Hrvatske.
Četvoro ljudi je umrlo, više od 2.000 je povrijeđeno, a materijalna šteta se još sabira. Ali, sudeći prema riječima klimatologa, ovakvi slučajevi u Hrvatskoj mogli bi biti sve učestaliji, a mogu se očekviati i tornada piše index.hr.
Udari vjetra bili su i do 180 km/h.
Grmljavinska nevremena praćena snažnim vjetrom i gradom nisu neobična pojava tokom ljetnih mjeseci u Hrvatskoj. Ali, jučerašnje nevrijeme iza sebe je ostavilo i tri poginule osobe koje su život izgubile nakon što se od siline vjetra na njih srušilo drveće. Život je izgubio i vatrogasac iz Slavonije prilikom saniranja štete nakon oluje.
Oluja je u Hrvatsku iz Slovenije doputovala velikom brzinom krećući se oko 70 km/h. Zagrebačko područje tako je pogođeno vjetrovima brzine 90-115 km/h, dok je na istoku Hrvatske vjetar dodatno ojačao, pa je tako u Slavonskom Brodu dosegao udare jače od 120 km/h, a u Županji čak 180 km/h.
Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene. O nastanku ove oluje i klimatskim promjenama na koje klimatolozi posebno upozoravaju poslednjih nekoliko godina pričao je Branko Grisogono, klimatolog, geofizičar i profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. On kaže da je jučerašnje nevrijeme vrlo vjerovatno posljedica upravo klimatskih promjena.
"Može se reći da je vjerovatno posljedica klimatskih promjena, ali za sigurnost takve tvrdnje nužno je provesti dodatna istraživanja. U principu, niti jedan pojedini događaj ne može se a priori pridružiti recentnim klimatskim promjenama. S druge strane, postoje statističke i modelarne metode da to dokažu ili opovrgnu, ali za to je potreban dodatan rad i trud", kaže on.
Slično nevrijeme se desilo i 2008.
Kako dodaje, jučerašnje nevrijeme je presedan za Slavoniju i centralnu Hrvatsku, ali je donekle slično nevrijeme zadesilo Zagorje i šire područje Krapine 2008. godine kada se pojavio takozvani superćelijski kumulonimbus koji je porušio drveće, pokidao krovove i uništio većinu usjeva gradom veličine lješnjaka do manjih oraha.
"Juče je bilo nevrijeme nalik tome, s tim da se juče dogodio koktel konvektivnih oluja koje je teško staviti u jednu fioku jer je sistem prelazio iz jednog režima ponašanja u drugi. U početku je to bio mezoskalni konvektivni sistem koji je u svojoj najjačoj fazi u svom južnom dijelu pokazao i značajne osobine superćelijskog kumulonimbusa. To je jedina konvektivna oluja koja proizvodi vlastitu rotaciju i na visini ima dovoljno jak vetar da razdvoji silazne i uzlazne struje tako da se one ne miješaju. To je donekle slično srcu i strujanju krvi u aortama, venama, komorama i pretkomorama tako da nema miješanja krvi, što takvom stvorenju omogućava da duže opstane", slikovito je pojasnio Grisogono.
Biće sve više ekstremnih događaja
Velik broj ljudi juče je snimio pijavice, a Grisogono kaže da one poslednjih godina i jesu i nisu postale češće.
"U sve toplijoj klimi ima sve više potencijalne toplotne energije koja se onda nužno pretvara u kinetičku odnosno vetar, turbulenciju i tako dalje jer svaki sistem želi da pređe u minimum potencijalne energije, odnosno isprazni se, a to je sve češća i žešća klimatska pojava u energetski jačem klimatskom sistemu. S druge strane, ljudi danas imaju kamere, telefone i bolju meteorološku opremu nego što su imali prije 50 godina pa zato i zbog tehnologije raste vjerovatnost o učestalijim svedočenjima pijavica", objašnjava on.
Na pitanje šta sve dolazi s energetski jačim klimatskim sistemom, Grisogono pojašnjava da nas u bliskoj budućnosti očekuju sve češće izmjene ekstremnih događaja te da će, zbog učestalih oscilacija, značaj prosječnih temperatura biti sve manji.
"Antropogeno djelovanje na klimu je više nego očigledno. Čovjek je odgovoran za sve viši energetski nivo klimatskog sistema koji uključuje okeane, tlo i atmosferu i što je više energije u sistemu, češće su izmene ekstremnih događaja, dok uobičajeni prosjeci sve manje znače. Takav sistem takođe donosi smanjenje biološke raznolikosti, nove bolesti, jače vazdušno, morsko i ostalo zagađenje", objašnjava Grisogono.
"Hrvatska može očekivati i tornada"
Grisogono objašnjava kako statistika superćelijskog kumulonimbusa kaže da takvi sistemi kao posljedicu imaju nekoliko ljudskih žrtava.
"Superćelijski kumulonimbusi su ujedno i glavni, odnosno vodeći generatori tornada i pijavica. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado. Češka, Španija i brojne druge evropske države su ih imale i to nekih 20 odsto slabije nego u SAD-u. To su ekstremni događaji, a krajnji ekstremi nikako nisu normalna pojava. U Hrvatskoj možemo očekivati tornado, ne ove nedjelje ili mjeseca, ali statistički gledano počeće se pojavljivati u kasno proljeće, ljeto ili ranu jesen", kaže on.
