U tom dokumentu, u dijelu koji se odnosi na proširenje, između ostalog, naglašava se da je važno poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i vladavine prava, doprinos regionalnoj saradnji i razvoj dobrosusjedskih odnosa.

Ovo posljednje uključuje prevladavanje naslijeđa prošlosti, istinsko pomirenje, i rješavanje otvorenih pitanja. Zagreb se "na papiru" založio za otvaranje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i najavio da će podsticati i napredak Srbije i Crne Gore, ali uz puno ispunjavanje postavljenih kriterijuma.

Očekuje se da će Hrvatska, posebno sada kada predsjedava EU, u svim tijelima Unije, a naročito u onim koji odlučuju o otvaranju novih poglavlja, insistirati na dugačkoj listi pitanja koja su njoj bitna: od rješavanja sudbine nestalih, pitanja arhiva, granice, sukcesije, imovine bivše SFRJ, položaja njihove manjine u Srbiji, do suočavanja s prošlošću.

Inače, Hrvatska je proširenje EU zvanično unijela u prioritete svog predsjedavanja, u okviru tzv. četvrtog stuba, koji se odnosi na "Uticajnu Evropu". U ovom dijelu programa stoji i da se vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava kroz odgovoran pristup prema neposrednom okruženju na Zapadnom Balkanu.