Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić, komentarišući ostavku direktora spomen-područja Jasenovac, upitao šta je to ako ne genocide, ako ubijate ljude samo zato što su Srbi?
Indeks podsjeća da je Ivo Pejaković podnio ostavku nakon što je na nalozima na društvenim mrežama KroFakta objavljen članak istoričara Vladimira Geigera pod naslovom "Jesu li utemeljene tvrdnje na mrežnim stranicama Javne ustanove spomen-područja Jasenovac o sastanku predstavnika njemačkoga Rajha i Nezavisne Države Hrvatske 4. juna 1941.?"
Taj Geigerov članak opovrgava navode sa stranica JUSP-a Jasenovac da je na sastanku između Adolfa Hitlera i Ante Pavelića korišćen pojam "konačno rješenje".
Klasić smatra da je u javnosti napravljena fama oko greške.
"Na sastanku Pavelića i Hitlera nije upotrebljen termin ‘konačno rješenje’, ali ono što je nakon toga uslijedilo je bilo etničko čišćenje. Tekst o kom se govori je na stranicama stajao 17 godina. Zašto je tek sada postao sporan?" upitao je.
"To je jedna vrsta pritiska koji traje već godinama. Niko Ivi nije rekao da mora dati otkaz, ali kad vam stalno dolaze da će staviti ‘za dom spremni’ u Jasenovac, kad stalno govore o broju žrtava... Taj popis bi mogao i biti i veći, nije 700.000, to sigurno, ali nije ni 83.000 ", kazao je Klasić.
Dodao je da procene idu na 100.000 do 120.000. "Ono što sam sto puta rekao, nebitno je, brojke nakon 50 ili 100 godina postanu nebitne, bitan je karakter, bitno je zašto su ti ljudi ubijeni. Mene je sram što mi od hrvatskih političara ne možemo čuti da se dogodio genocid. Ako vi ubijate ljude samo zato što su Srbi, šta je to nego genocid", naglasio je.
"Istoričari bi trebalo da razgovaraju, a mi to nemamo... To je odraz društva. Mi ne možemo zamisliti da jedan političar predloži nešto dobro, a da ga drugi podrži. Ne zato što to nije dobro nego jer on nije iz iste stranke. Tako i mi", rekao je.
"Dajte da napravimo dijalog, ajmo svi da postanemo pametniji i da pokažemo ljudima gde imamo neki konsenzus. A konsenzus mora biti da oni koji su bili Hitlerovi saradnici, uvodili rasne zakone, osnivali logore i ubijali ljude ne mogu biti patrioti. Ne možemo imati zakon u kom stoji da su na Blajburgu žrtve koje su pale za slobodu i nezavisnost hrvatske države", nastavio je.
Tvrdi da iz teksta treba samo izbaciti spominjanje "konačnog pitanja", dok ostatak nije sporan.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je ranije da je to pitanje za vladu riješeno, ali Klasić se ne slaže s njim.
"Mi nemamo riješeno pitanje ‘za dom spremni’. To je ustaški pozdrav, nikada prije nije postojao u hrvatskoj istoriji. Druga stvar je genocid. Ostao sam šokiran. Genocid u Srebrenici. Srbi bi trebalo to da prihvate pa su mi rekli da ni mi ne prihvatamo genocid nad Srbima. I onda sam išao da gledam, nito od hrvatskih političara nije rekao genocid nad Srbima", poručio je.
"Romima, Jevrejima da. Ali Srbima ne. Neko će reći da se nije dogodio genocid nad Srbima. Postotak Srba je bitno manji, ne zato jer ih nisu hteli ubijati, nego jer je genocid u jednom trenutku sprečen. Da se nisu pobunili, sigurno bi imali istu sudbinu kao i ovi. Ako oni danas imaju problem reći da je ustaški režim počinio genocid, ne Hrvati, Hrvati su učestvovali u antifašističkom pokretu, onda imamo problem", dodao je.
Osvrnuo se i na Domovinski pokret iz kog govore o zabrani petokrake. "Ne da se ne govori, mi 35 godina samo o komunističkim zločinima govorimo. Sveli smo Jugoslaviju na Blajburg, Goli otok... Partizanski pokret je bio oslobodilački pokret, saveznički pokret", naglasio je.
"Što se tiče zabrane, volio bih da vidim sliku Franje Tuđmana sa zvijezdom petokrakom na čelu. On je 20 godina dobrovoljno nosio petokraku na čelu. Ne, zvijezdu petokraku niko nije zabranio, bilo je pokušaja, ali je to na Еvropskom sudu palo. U srži četničkog i ustaškog režima su etnički čiste zemlje, partizanski pokret nikog ne isključuje", nastavio je.
"Da, dogodili su se zločini, osveta, represija, tu nema spora. Komunistički režim zaista nije nešto u čemu bismo trebali da živimo više. Ali nije sve", naveo je, napomenuvši da se radi o režimu koji je emancipovao žene, gradio škole i napravio dosta toga dobrog.
Ipak, kazao je da je jugoslovenska zastava na Paradi ponosa u Zagrebu bila "apsolutno nepotrebna". "Odnos, ne samo prema toj manjini, u Jugoslaviji je bio vrlo ograničavajući. Potpuno nepotrebno. Većina ljudi koja danas veliča Jugoslaviju bez da uzima u obzir negativnosti pobjegla bi iz te Jugoslavije za tri dana. I to treba imati u vidu, tako se suočava s prošlošću", zaključio je.
