Hrvatska je zemlja s najvećim udjelom mlađeg staračkog stanovništva na svijetu: prema podacima Еurostata i Ujedinjenih nacija, čak 20,6 odsto stanovnika Hrvatske stari su između 60 i 74 godine, piše "Jutarnji list".
Hrvatska je, prema dostupnim podacima koje je obradio demograf Nenad Pokos s Instituta društvenih nauka "Ivo Pilar", jedina država na svijetu u kojoj je ta uzrasna grupa veća od 20 odsto, ako ne računamo Monako, koji se zbog izrazito malog broja stanovnika ne uvrštava u komparativne analize.
Zbog niskog očekivanog životnog vijeka, Hrvatska nema ujedno i najveći udio stanovnika starijih od 75 godina, iako je riječ o najbrže rastućoj uzrasnoj grupi. Poređenja radi, u Japanu, državi koja ima drugi najveći udio stanovnika u dobi od 60 do 74 godine, očekivani životni vek 2020. bio je 84,6 godina, a u Hrvatskoj gotovo sedam godina niži (77,7 godina).
Dobar dio uzrasne grupe od 60 do 75 godina čine pripadnici "bejbi-bum" generacije, rođene u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata.
"Skorim ulaskom 'bejbi-bum' generacija u životnu dob kada će biti znatno podložniji riziku od smrti, kao i daljim smanjenjem broja živorođenih, za dvije do tri godine u Hrvatskoj će umirati dvostruko više stanovnika nego što će ih se rađati. Takvi slučajevi poslije Drugog svjetskog rata zabilježeni su samo u državama gdje je dolazilo do genocida, poput Kambodže i Ruande, kao i u nekoliko niskonatalitetnih država tokom pandemije, poput Japana i Bugarske", kaže Pokos.
Uz sva ta saznanja, Veće za demografsku revitalizaciju hrvatske vlade prošlog mjeseca održalo je sjednicu nakon gotovo četiri godine, Strategija demografske revitalizacije donosi se bez ijedne mjere, Grad Zagreb ukinuo je mjeru roditelja odgojitelja, a saborski Odbor za demografiju i dalje ne postoji niti se najavljuje njegovo osnivanje u novom sazivu, nabraja je Pokos.
Prošle godine u Hrvatskoj se prvi put otkad postoje mjerenja, rodilo manje od 33.000 djece. Istovremeno, umrlo je gotovo 52.000 ljudi. U vrijeme kada su se rađali današnji sedamdesetogodišnjaci, tj. 1953, rođeno je gotovo 90.000 ljudi, dok je broj umrlih bio oko 42.000.
Posljedično, značajno opada udio djece u društvu: u odnosu na 20,6 odsto stanovništva starosti od 60 do 74 godine, 2022. je u Hrvatskoj bilo samo 14,3 odsto djece do 14 godina. Nasuprot tome, ističe Pokos, još 2001. najmlađi stanovnici, s udjelom od 17,1 odsto bili su brojniji od stanovnika u dobi od 60 do 74 godina, kojih je tada bilo 16,2 odsto.
Poslije Hrvatske i Japana, prema podacima Еurostata i UN za 2021. i 2022. godinu, prema udjelu mlađeg staračkog stanovništva, slijede Bugarska (19,3 posto), Finska (19,1 posto), Italija (18,6 posto) i Litvanija (18,4 posto).
