Neobična situacija, ali i pokazna vježba kako se ruši kula od karata koja se gradi, između ostalog, neispunjenih obećanja, ali i koja bi mogla da ima odjeka i na cijeli region.

Ovo je tek naizgled priča koja se tiče samo Sjeverne Makedonije. U stvari, ovo je politička bajka koja je započela dobrim namjerama i velelepnim obećanjima, ali se sve završilo tužnim krajem. Bar za sada, za Zaeva.

U njenom središtu su Zaev ali i dijelom Evropska Unija jer je ovaj političar već nekoliko godina radio na početku pregovora sa Briselom.

U okviru žučnog spora sa Grčkom oko imena, koji je trajao čak 27 godina, izdejstvovao je bolan dogovor i promjenu imena u Sjeverna Makedonija. Istoga dana kada je, krajem januara 2019. godine 81 poslanik izglasao promjenu Ustava, građanima je isporučio obećanje da to "omogućava otvoranje vrata NATO i EU za Republiku Makedoniju".

U martu prošle godine je zvanično postala članica NATO, a Zaev je neko vrijeme relaksirano čekao ispred vrata Brisela ali je onda počeo i panično da cupka jer je bilo sve jasnije da će ostati zatvorena.

U međuvremenu ih je dodatno zamandalila i Bugarska, koja je preuzela ulogu zle maćehe, i zbog spora oko jezika i nacionalnih heroja stopirala otvaranje pregovora.

Zaev je uradio sve, i više nego što se od njega tražilo, ali EU nije uspjela da smogne snage i izdejstvuje pregovore zbog unutrašnjih problema - svađe oko proširenja i muke sa korona virusom.

To je sada, jednim delom, dospjelo na naplatu, a Zaev se prilikom podnošenja ostavke nije zaustavio samo na premijerskoj funkciji.

Otišao je i sa mjesta lidera Socijaldemoktarskog saveza Makedonije (SDSM).

"Preuzimam odgovornost za ovakav razvoj događaja. Čestitam svim naprednim građanima koji su se borili za jaku Makedoniju. Posebno poštovanje izražavam svojim naprednim ljudima. Novim gradonačelnicima želim da odgovorno i pošteno služe građanima. Ponosan sam što smo zemlju uveli u NATO i razočaran sam, jer je većina naroda u parlamentu izabrala one koji su hteli da ubijaju", rekao je Zaev.

Tu je mislio na desničarsku opozicionu VMRO-DPMNE, koja je u toku kampanje podržala novoizbabranu gradonačelnicu i nezavisnu kandidatkinju Danela Arsovska. Ostaje još da se vidi hoće li se kriza riješiti novim izborima ili će biti imenovan novi premijer bez izlaska na birališta.

Za prvu opciju se založio lider vodeće makedonske opozicione partije VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski, ističući da ne treba da ode samo premijer Zoran Zaev, već i "zaevizam".

U iščekivanju razrješenja, i da li će Zaev zaigrati u još nekom filmu, pitanje je kako će se i da li će se kriza odraziti na Zapadni Balkan? Da li je ovo pokazna vježba i za EU? Zaev je potpisnik i zdušni zagovornik organizacije "Otvoreni Balkan" pa se otvara polemika i da li će se odraziti na njeno funkcionisanje?

Govoreći o svemu tome, Dragan Šutanovac za "Blic" kaže da je odlazak Zaeva loš i po zemlju koju je vodio ali i po cijeli region.

"Iako se na prvi mah čini da je ostavka Zaeva politički dobrodošla jer na ovim prostorima se ostavke ne podnose ni poslije izgubljenih ratova, ipak smatram da je ostavka višestruko loša kako po Sjevernu Makedoniju i makedonsko društvo uopšte tako i za cijeli region. Zaev je čovjek koji je uspio da riješi decenijski sukob Skoplja i Atine, da otvori vrata za punopravno članstvo u NATO, da razvije dobrosusjedske odnose u regionu i na kraju da bude stabilan partner u izuzetno vrijednom projektu Otvoreni Balkan (Mali Šengen)", podsjeća Šutanovac.

Nažalost, kako zbog stava Bugarske ali i zbog indolentnog odnosa EU prema "makedonskom" pitanju njegova Vlada je, dodaje on, doživjela više nokdauna prije nego je konačno i nokautirana.

"Potpuno odsustvo razumijevanja tokova na Zapadnom Balkanu, bavljenje samom sobom, razvlačenjem problema umjesto traganjem za rješenja EU je ostavila Sjevernu Makedoniju a samim tim i Zaeva da se bore kao Don Kihot. Lično sam ubijeđen da je Zaev donio ovaku odluku i zbog revolta ali znajući interese mislim da je vrlo moguće da to ipak ne bude kraj karijere", ističe Šutanovac.

Ova ostavka se svakako neće dopasti partnerima iz Amerike, koji su u više navrata isticali da EU treba da pokrene pozitivne procese prema Sjevernoj Makedoniji.

Na to podsjeća i i Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku.

"Makedonska vlada i građani popili su nekoliko gorkih pilula zarad obećanja o evropskoj budućnosti - promjena imena, Ustava, značajni ustupci Albancima, da bi na kraju ostali u čekaonici EU, sa bugarskim vetom iz razloga koji su teško objašnjivi u 21. vijeku. To jeste loša poruka za sve ostale u regionu jer ispada da reforme i posvećenost nisu dovoljni čak ni za početak pregovora o EU. Ovakav izborni rezultat direktna je posledica neispunjenih evropskih obećanja", ističe za Blic Grubješić.

Da to može imati posljedice i po region kaže i Marko Savković, izvršni direktor Beogradskog fonda za političku izuzetnost.

"Ovo pokazuje koliko je podrška na koju reformisti računaju fragilna stvar. NIje ovo pokazna vježba EU, jer nije EU kriva što nema otvaranja pregovora već konkretne članice EU. Moramo da prestanemo sa praksom pripisivanja krivice EU. Njeni organi, Komisija i Parlament su dali pozitivno mišljenje i pozvali da se pregovori otvore, više puta", napominje Savković.

Što se tiče "Otvorenog Balkana" , Savković dodaje da vjeruje da će se i sa novom Valdom, koju bi ipak trebalo da i dalje predvodi SDS, saradnja nastaviti.

"Loša je zbog tajminga najavljenog skupa u Beogradu, to je tačno, ali vidjećemo hoće li na nekom nivou Sjeverna Makedonija ipak biti predstavljena", kaže Savković, prenosi "Blic".