Zastupništvo grada Zagreba dodijelilo je 16. septembra 1861. godine reformatoru srpskog jezika Vuku Stefanoviću Karadžiću Povelju počasnog građanina, kojom su mu data "sva prava, sloboštine i koristi kao što svakom građaninu Zagreba po zakonu i starom narodnom običaju pripadaju".
Koliki je bio Vukov uticaj na hrvatski jezik najbolje je objasnio Ivan Broz, čuveni književni istoričar i lingvista iz druge polovine 19. vijeka.
Hrvati su odlukom Sabora preuzeli Vukov model književnog jezika sa svim elementima, uključujući i akcenatski sistem.
Neki lingvisti dobili su zaduženje da urade "instrumente" tog jezika i udžbenike.
Godine 1892. Ivan Broz izdaje i štampa Hrvatski pravopis u čijem predgovoru navodi da bi se "sve to moglo nazvati i srpskim pravopisom".
Hrvatski leksikograf Tomo Maretić 1899. godine izdaje "Gramatiku i stilistiku hrvatskog ili srpskog jezika".
"Ono što je Ciceron za Latine, to je Vuk za nas!", zapisao je Maretić.
Vuk je u Zagrebu imao ulicu više od jednog vijeka, ali je 1992. godine preimenovana, pošto je u tom periodu Hrvatska raskidala sve istorijske veze sa Srbijom i Srbima.