Prema Kneževićevim riječima, Buljov prijedlog pokazuje da u Hrvatskoj postoje političke, državne i institucionalne strukture koje negiraju genocid u Jasenovcu, kao i da se kao region i kao Еvropa suočavamo sa bestidnim pokušajima revizije istorije.

Hrvatskoj niko ne brani da osudi genocid u NDH

- A jedan od najmonstruoznijih pokušaja revizije istorije je relativizacija onoga što se dogodilo u Jasenovcu od 1941. do 1945. godine, a to je genocid - kaže Knežević.

To što Bulj misli da je rezolucija instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca u cilju ostvarivanja velikosrpske politike iz devedesetih godina, najbolje govori o njegovoj opterećenosti Srbijom i srpskim narodom, smatra naš sagovornik.

- On je uvijek mogao da nas demantuje tako što će hrvatski Sabor donijeti rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i pokazati nam da, u stvari, ne žele da relativizuju ni broj žrtava, niti da na bilo koji način manipulišu onim što se tamo dogodilo - dodaje on.

Hrvatska država je uvijek imala priliku, a ni danas joj niko ne brani da u svom parlamentu usvoji istu ili sličnu rezoluciju i na taj način demantuje crnogorski parlament, da on nije trebalo da je usvaja, zaključuje Knežević.

Hrvatska: Kako se osvetiti Crnoj Gori

Podsjećamo, nakon što je Skupština Crne Gore 28. juna usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen, u Hrvatskoj se vodi žučna rasprava o tome kako se revanširati Podgorici.

Zvanični Zagreb je još prije usvajanja rezolucije upozoravao da bi njeno usvajanje moglo da uspori put Crne Gore u ЕU, a neposredno nakon glasanja, hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova oglasilo se saopštenjem i rezoluciju nazvalo neprimjerenom, neprihvatljivom i nepotrebnom.

Buljov prijedlog jedan je od najekstremnijih – u prijedlogu zaključka traži se da se svi poslanici Skupštine Crne Gore koji su glasali za rezoluciju proglase nepoželjnim osobama u Hrvatskoj, zbog, kako je rekao, "instrumentalizacije sjećanja na žrtve Jasenovca" u svrhu, kako je naveo, "ostvarivanja ciljeva politike 'Srpskog svijeta', nastavka velikosrpske politike iz 90-ih godina".

Njegovo mišljenje dijeli i zastupnica HDZ-a Danica Baričević, za koju je rezolucija "neprihvatljiva, nevjerovatna i bizarna".

- Neprihvatljivo je da država koju Hrvatska smatra dobrosusjedskom, kojoj je godinama pomagala da uđe u NATO i koja u budućnosti možda uđe i u ЕU, donosi sada takvu rezoluciju - rekla je Baričevićeva.

Hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman poručio je da će reagovati na rezoluciju i da je Hrvatska Crnoj Gori, nakon usvajanja rezolucije poslala notu, da kao članica ЕU i NATO ima na raspolaganju sve mehanizme, a da se sa premijerom Plenkovićem još raspravlja kako će Zagreb postupiti.

Grlić Radman je ocijenio da je Crna Gora donošenjem rezolucije pokazala, kako je naveo, dva lica, svoje evropsko lice u Briselu i svoje instrumentalizovano lice u Podgorici.

Pored Bulja i Grlić Radmana, i hrvatski ekstremistički političar i predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava smatra da je Crna instrumentalizovana od strane Srbije.

Na optužbe da je rezolucija o Jasenovcu usvojena pod pritiskom Beograda, reagovao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je na konferenciji za medije postavi nekoliko pitanja političkom vođstvu Crne Gore.

- Jesam li ja bio idejni tvorac Rezolucije o Jasenovcu, pitam predsjednika i premijera Crne Gore i na koji način sam vršio pritisak na njih da tu rezoluciju usvoje i molim ih da izađu u javnost i da objasne svojim hrvatskim prijateljima i svojim zapadnim prijateljima kojima se izvinjavaju danonoćno govoreći da je to velika greška, da mi kažu zašto su tu grešku počinili i da objasne ljudima da su se šalili kada su govorili da sa tim ima veze Beograd i ja lično - rekao je Vučić.

Pratite nas i putem Vibera