Krstičević, koji je bio komandant 4. gardijske brigade Hrvatske vojske koja je učestvovala u raketiranju kolone srpskih izbjeglica koja se kretala putem Donji Vakuf-Jajce, i njegovi saučesnici, terete se za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. 

Advokat Dušan Bratić naveo je u krivičnoj prijavi da je napad na srpske civile izvršen iz zasjede, bez bilo kakvog povoda, kada je autobus u kome su se nalazili bio u neposrednoj blizini mosta. 

"Otvorena je vatra iz pešadijskog naoružanja različitog kalibra. Prema izjavama preživjelih i ranjenih u autobusu `Servistransa` nije bilo naoružanih lica, niti je bilo ko od putnika dejstvovao vatrenim oružjem", naveo je Bratić za "Politiku". 

On je ukazao da je prilikom napada prvo smrtno pogođen vozač autobusa Zdravko Bandulaja, nakon čega je vozilo udarilo u nasip pored puta, a potom je neselektivnom paljbom iz vatrenog oružja pucano i na ostale putnike. 

Nakon toga je iz pravca položaja Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane ispaljena raketa iz ručnog raketnog bacača M-80 "zolja", nakon čega se autobus zapalio. 

"Smrtno stradali putnici i jedan broj teško ranjenih ostali su u zapaljenom autobusu, a zbog panike i straha koji je nastao preživeli i ranjeni su razbijajući bočna stakla iskakali napolje. Prema izjavama svedoka, u neposrednoj blizini autobusa nalazio se veći broj tela civila koji su nastradali u ovom napadu na izbegličku kolonu", rekao je Bratić. 

On je naveo da je među 81 ubijenim civilom bilo osmoro djece, najmlađa žrtva imala je tri, a najstarija 90 godina. 

"Na spisku ubijenih je više imena sa istim prezimenom: Đurić, Gudalo, Kaurin, Stojić, a stradalo je čak 10 članova porodice Janković i sedam članova porodice Zeljko", rekao je Bratić. 

On je naglasio da je prilikom ekshumacije u Carevom Polju kod Jajca 1998. godine iz masovne grobnice identifikovano i 16 lica za koje je utvrđeno da su se nalazili u izbjegličkoj koloni i da su stradali od povreda zadobijenih djelovanjem tupe, teške i zamahnute mehaničke sile u predjelu glave, a kod jednog broja vatrenim zrnom iz neposredne blizine, što ukazuje da su zarobljeni živi, a zatim ubijeni. 

Prema njegovim riječima, ovo je treća prijava podnesena zbog ubijanja srpskih civila u izbjegličkim kolonama poslije akcije "Oluja". 

"Prva se odnosi na kolonu kod Dvora na Uni 8. avgusta, a druga na kolonu na Petrovačkoj cesti 7. avgusta", rekao je Bratić i dodao da, s obzirom da ratni zločini ne zastarjevaju, srpsko tužilaštvo ima sva zakonska ovlašćenja da pokrene postupak na osnovu dokaza i izjava živih svjedoka. 

On ističe da je ćutanje, takođe, zločin i da se prikupljaju dokazi o teškim ratnim zločinima nad pripadnicima JNA u Sloveniji i Hrvatskoj. 

"Žrve su pripadnici svih nacionalnosti. Njihove porodice nisu videle pravdu", rekao je Bratić.