On je u prijedlogu naveo da je javno djelovanje Leposavića od izbora na funkciju ministra 4. decembra odstupalo od zvaničnih stavova Vlade i Sporazuma lidera tri pobjedničke koalicije iz septembra 2020, koji su potpisali Krivokapić /Koalicija "Za budućnost Crne Gore"/, Aleksa Bečić /"Mir je naša nacija"/ i Dritan Abazović /"Crno na bijelo"/, što je bio programski osnov za formiranje Vlade.

Krivokapić pojašnjava da je ovim sporazumom predviđeno da će nova demokratska vlast odgovorno sprovoditi sve međunarodno priznate obaveze, potpuno i posvećeno realizovati sve reforme neophodne za punopravno članstvo Crne Gore u EU.

- U tom smislu uvažavanje međunarodnih sudskih instanci od suštinske je važnosti za prihvatanje osnovnih civilizacijskih postulata na kojima se zasniva EU - naveo je Krivokapić i dodao da je Leposavić svojim odgovorom na dešavanja u Srebrenici doprinio rastu međuetničkih tenzija u Crnoj Gori.

Krivokapić je istakao da je narušena obaveza Crne Gore proistekla iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU kojom se ova zemlja obavezala na punu saradnju sa Haškim tribunalom, iskazano je nepoštovanje Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici i Deklaracije iz 2009. kojom je ovaj dokument prihvatila Skupština Crne Gore.

- Ne ulazeći u lično mišljenje koje Leposavić ima o ratnim događajima u bivšoj Jugoslaviji, smatram da postoji objektivna odgovornost za ovakvo njegovo činjenje i da je bio dužan da kao ministar zadužen za oblast pravde i manjinskih prava, iskaže poseban senzibiltet u odnosu na pravosnažne sudske odluke i osjećanja manjinskih naroda u Crnoj Gori - naveo je Krivokapić.

Premijer je još juče zatražio ostavku i pokrenuo postupak smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog njegove izjave da će "priznati da je u Srebrenici počinjen genocid kada se to nedvosmisleno utvrdi" i osporio legitimitet suda u Hagu.