U Primorskoj-goranskoj županiji, u Hrvatskoj, ove godine su zabilježena dva teška slučaja zaraze virusom srednjoevropskog krpeljnog meningoencefalitisa, a jedna osoba je preminula.
Godišnje se u prosjeku u cijeloj zemlji zabilježi oko 25 zaraza virusom srednjoeuropskog krpeljnog meningoencefalitisa.
Virus se širi u periodu od proljeća do jeseni, a Gorski kotar nedavno je postao žarište i to uz područja sjeverno od rijeke Save.
Glavni županijski epidemiolog Dobrica Rončević pojasnio je da su aktuelne brojke znak upozorenja svima koji borave u prirodi.
"U proteklih 15 godina imali smo sporadične slučajeve zaraze virusom srednjoevropskog krpeljnog meningoencefalitisa, ali unazad nekoliko godina takvi se slučajevi javljaju redovno u sezoni prenosa virusa", rekao je Rončević za "Novi list".
Napominje da inkubacija tog virusa traje od jedne do dvije sedmice i često se događa da se zaraženi više i ne sjećaju da su bili na mjestu koje se smatra žarištem.
Podsjeća da je bolest u početku nespecifična te prema svojim simptomima može imitirati niz drugih bolesti, a među njima i korona virus.
Prenosi se preko divljači
Druga faza bolesti specifično je vezana uz simptome meningitisa i upale samog moždanog tkiva. Bolest karakterišu različiti neurološki ispadi, ali i zaostaci invaliditeta po preboljenju.
U najgorem slučaju, može dovesti i do smrti pacijenta
Glavni županijski epidemiolog smatra da se krpelji koji prenose ovaj virus šire preko divljači te se misli da su na goransko područje došli preko Kupe iz Slovenije, koja je od ranije poznata kao njihovo žarište, a izvan Hrvatske još su poznate Austrija i Mađarska.
Ne postoji specifični lijek za krpeljni meningoencefalitis, već se liječi simptomatski. Rončević smatra kako je broj zaraženih tim virusom u Hrvatskoj godišnje daleko je veći od 25 slučajeva.
"Srećom, za sada nema naznaka da se žarište ove bolesti proširilo i na primorski dio naše županije, a takođe ovu bolest valja razlikovati od lajm borelioze koju takođe prenose krpelji, ali njen je uzročnik bakterijski i karakteriše je izrazita upalna reakcija na mjestu ugriza. Takođe, nju možemo liječiti primjenom antibiotske terapije. Kod krpeljnog meningoencefalitisa nema vidljivog širenja upale na koži, niti konkretnog lijeka, ali u oba slučaju, ako se primijeti ugriz krpelja, svakako se treba obratiti ljekaru", poručuje Rončević, piše "Novi list".
Postoji i mogućnost zaštite vakcinacijom protiv krpeljnog meningoencefalitisa.
Vakcinacija se provodi u tri doze, druga doza se daje mjesec dana nakon prve, a treća devet do 12 mjeseci nakon druge.
A kako bi se održao nivo zaštite, potrebno je dovakcinacijom jednom dozom svakih pet godina.
