Jasno je da iza odluke MUP-a Unsko-sanskog kantona da zabrani komemoraciju na Garavicama kod Bihaća stoje nalogodavci iz Sarajeva sa namjerom negiranja genocida nad Srbima u Drugom svjetskom ratu i prikazivanja kao jedinih žrtava isključivo Bošnjaka, navodi predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta.
Linta je napomenuo da u slučaju da MUP Unsko-sanskog kantona ubrzo ne donese odluku o odobravanju komemoracije na Garavicama, gdje su ustaše u ljeto 1941. godine ubile 12.000 Srba, treba ozbiljno razmisliti o odbijanju zahtjeva bošnjačkih udruženja za održavanje komemoracije na mjestima stradanja Bošnjaka, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona, čiji je Linta predsjednik.
On je naglasio da Republika Srpska i Srbija nikada neće pristati na zataškavanje istine o planiranom, organizovanom i svirepom masovnom pokolju srpskih civila na Garavicama, među kojima je bio veliki broj djece, kao i na mnogim drugim mjestima.
"Civilizacijska je, nacionalna i moralna obaveza da njegujemo kulturu sjećanja na stradanje našeg naroda u 20. vijeku", poručio je Linta.
Garavice su mjesto masovnog pogubljenja, masovna grobnica i spomen-područje u neposrednoj blizini Bihaća.
Početkom Drugog svjetskog rata 1941. godine ustaše su počinile masovni pokolj srpskog civilnog stanovništva u kojem je ubijeno najmanje 12.000 ljudi, među kojima veliki broj djece.
Ubijeni stanovnici Bihaća i okoline bili su skoro isključivo Srbi i u manjem broju Jevreji.
Ovo stratište je zapostavljeno nakon Drugog svjetskog rata jer su činjenice o zločinu i pokolju nad civilima u Bihaću, koji je sprovela NDH, držane daleko od očiju javnosti u bivšoj Jugoslaviji.
