Ako ti šef ne odobri godišnji odmor, najlakše je glumiti bolest nedjelju ili dvije i ipak otići na planirano putovanje ili jednostavno ležati kod kuće i odmarati.
Ključno je izmisliti dovoljno dobru bolest da doktor ne može pregledom ustanoviti da si zapravo zdrav ili pak dovoljno dobro poznavati ljekara da ti "izađe u susret“.
Iako zvanični podaci pokazuju da doktori savjesno obavljaju svoj posao te da je u cijeloj 2023. godini novčano kažnjeno tek 18 doktora liječnika u Hrvatskoj, HZZO je svojim ispostavama poslao obavještenje u kojem stoji da bi se ljekari kod kojih se utvrde nepravilnosti trebali prijaviti Prekršajnom sudu u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Bolnički ljekari na sudu bi mogli završiti ako propisuju lijekove mimo liste, porodični doktori zbog dužine propisanog bolovanja, a pacijenti ako se utvrdi da su na "lažnom bolovanju“ ili ako namjerno sprečavaju ozdravljenje.
Bolovanja se oduvijek zloupotrebljavaju
"Zloupotrebe bolovanja ima, bilo je i biće, ali kažnjavanje ljekara zbog toga je apsurd“, rekao je nekadašnji ministar zdravstva Hrvatske Andrija Hebrang.
Dodaje kako se kompletna medicina temelji na znanju, procjeni i sposobnosti ljekara koji liječi pacijenta zbog čega ukidanje njihove autonomije naziva potpunim uništenjem primarne zdravstvene zaštite. Podstiče ljekarske organizacije da se suprotstave HZZO-u i konačno dođu do zaključka u kojem će biti partneri, a ne neprijatelji.
"Ljekar donosi odluku o bolovanju na temelju istorije bolesti, akutnih ili hroničnih simptoma pacijenta i vlastite procjene“, tvrdi Hebrang koji je uvjeren da većina ljekara svoj zadatak odrađuje časno i pošteno.
Visoke kazne
Obavještenje HZZO-a usmjereno je na smanjenje stope bolovanja koja u Hrvatskoj iznosi oko devet odsto te je u skladu s evropskim prosjekom. U prošloj godini za naknade vezane uz bolovanja HZZO je izdvojio oko 220 miliona evra, a moguće je kako su se za ovaj potez odlučili zbog najavljenih povećanja iznosa naknada.
Prekršajne kazne kreću se u rasponu od 660 do 2.650 evra za ljekara koji neosnovano drži pacijenta na bolovanju, odnosno od 1.060 do 1.990 evra za pacijente koji simuliraju, za vrijeme bolovanja rade ili odu na putovanje.
"Ako je osiguranik često na bolovanju, a inače je dobrog opšteg stanja i zdravlja, vjerovatno je da lažira bolovanje. One koji zloupotrebljavaju sistem može se izdvojiti i bez kažnjavanja ljekara koji su tu da liječe ljude“, zaključuje nekadašnji ministar.
Preduge liste čekanja
Hebrang dodaje kako svaki doktor svog pacijenta najbolje poznaje i treba imati glavnu riječ kod njegovog liječenja bez da strepi hoće li kasnije neki birokrata na temelju dokumentacije zaključiti kako je ta osoba trebala kraće provesti na bolovanju.
Još jedan aspekt koji treba uzeti u obzir su duge liste čekanja za preglede, a vrijeme čekanja neki su pacijenti primorani provesti na bolovanju. Postavlja se pitanje hoće li zbog ovog obavještenja ljekari slati pacijente na posao prije nego što odrade sve potrebne pretrage.
"Bolovanje je jedan od terapijskih postupaka u liječenju pacijenta. Šta kada se radi o otvaranju bolovanja zbog psihičkih razloga koji su možda uslovljeni atmosferom na poslu i ne mogu se savladati bez odmora radnika? Ko će donijeti odluku je li predugo ili prekratko trajalo bolovanje?“, pita se Hebrang, prenosi "Dnevno.hr".
