Vrtoglave cijene nekretnina u oglasima, više kamatne stope i skok cijena građevinskog materijala, zatim hroničan nedostatak kvalifikovanih majstora, pred mnoge stavljaju dilemu: finansirati kupovinu nekretnine kreditom banke ili se upustiti u avanturu gradnje.
Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj su u prva tri ovogodišnja mjeseca porasle za dva odsto u odnosu na kraj decembra prošle godine. U poređenju s istim periodom lani, prvi kvartal je donio skok cijena za čak 14 odsto, po čemu je Hrvatska "rekorder" u ЕU, piše "Poslovni.hr".
Situacija na tržištu nekretnina već dugo "puni redke" u medijima, jer cijene rastu pod pritiskom slabe ponude i snažne domaće i strane potražnje, koju su jako pogurali kombinacija inflacije i uvođenja evra.
Takvim okolnostima se, barem zasad, ne nazire jasan kraj, iako je svima jasno da cijene ne mogu ići prema gore unedogled. Ipak, posljednji dostupni statistički podaci ukazuju na nastavak rasta pritisaka na tržištu.
Cijene novih stambenih nekretnina su krajem marta, u odnosu na kraj 2022. godine, u prosjeku bile više za 0.9 odsto, a na godišnjem nivou za 7.7 odsto.
Ranije izgrađeni objekti su imali još brži rast cijene - 2.2 odsto na kvartalnom, i čak 15 odsto na godišnjem planu, što je direktna posljedica ograničene ponude dostupnih stanova i kuća.
Uz sve to, "zatezanje" monetarne politike u Еvropi - kroz skok kamatnih stopa - naposlijetku se počelo prelivati ka već "pregrijanom" tržištu nekretnina. Premda je u godinu dana skok prosječnih cijena u Zagrebu dostigao 14.7 odsto, na tromesečnom nivou se dogodila korekcija od 0.3 odsto.
Na jadranskoj obali, gdje je dominantan faktor potražnja inostranih kupaca, nastavljen je trend povećanja cijena: 3.6 odsto na kvartalnom i 13.2 odsto na godišnjem nivou.
U stambenom bumu prije velike finansijske krize 2009, na tržište je godišnje izlazilo oko 9.000 stanova u Zagrebu, a danas je ta brojka najmanje triput manja.
Zašto se onda više ne gradi? Stručnjaci kažu da je to posljedica činjenice da je tržište prepušteno isključivo kapitalu koji traži svoj kratkoročni interes u uslovima izostanka smislene stambene politike.
Kao bitan faktor u svemu, nameće se i makroekonomsko okruženje, odnosno više kamatne stope. Takođe, građani širom svijeta, pa i u Hrvatskoj, danas sve teže dolaze do kredita.
Na umu treba imati i to da je Еvropska centralna banka u međuvremenu nastavila sa "stezanjem", i sredinom septembra povisila ključnu depozitnu stopu na 4 odsto.
.webp)
.webp)
