"Oni dobro znaju anticivilizacijsku činjenicu da u Hrvatskoj postoji 36 poznatih grobnih mjesta u kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba, a vlast u Zagrebu nema volju da se ekshumiraju. Jedno od tih mjesta nalazi se na kninskom groblju gdje je sahranjeno 11 masakriranih Srba i jedan musliman tokom i poslije zločinačke akcije "Miljevački plato" rekao je Linta. 

On je naglasio da je, sa druge strane Srbija uvijek pokazala volju da bude istraženo svako mjesto za koje je Hrvatska smatrala da se nalaze posmrtni ostaci Hrvata, saopšteno je iz Saveza Srba iz regiona. 

Linta je ukazao da je Hrvatska jedina država u regionu u kojoj postoje registrovana grobna mjesta. 

"Može se samo pretpostaviti koliko ima nepoznatih i skrivenih grobnih mjesta u kojima se nalaze posmrtni ostaci Srba. Takođe, u Zavodima za sudsku medicinu u Zagrebu i Osijeku nalaze se posmrtni ostaci 911 žrtava, od kojih je najmanje 400 srpskih žrtava iz zločinačkih akcija Bljesak i Oluja" rekao je Linta. 

On je podsjetio da je u Hrvatskoj poslije 2015. godine proces identifikacije srpskih žrtava faktički zaustavljen i naglasio da je dobro poznato da Hrvatska opsturiše proces ekshumacije i identifikacije srpskih žrtava. 

"To čini jer bi se pokazalo da je takozvani domovinski rat bio agresorski i zločinački rat s ciljem stvaranja `velike Hrvatske` na načelima ustaškog pokreta. Osim toga, Hrvatska negiranjem srpskih žrtava negira brutalne zločine koji su počinili pripadnici hrvatskih paravojnih, vojnih i policijskih snaga", dodao je Linta. 

Inicijativu da Hrvatska blokira Srbiju u pristupnim pregovorima o članstvu u EU dok ne pruži sve dostupne informacije o nestalima i masovnim grobnicama pokrenuli su poslanici Miro Bulj iz "Mosta" i Hrvoje Zekanović iz "Hrasta", poznati po izrazitim antisrpskim stavovima.