Hrvatski veterani koji su učestvovali u progonu više od 250 hiljada Srba iz Krajine, tokom zločinačke akcije "Oluja", obučavaju oficire takozvane vojske Kosova, a do tamo stižu preko Crne Gore i uz prećutnu saglasnost NATO, saznaju Novosti.
Do ovih podataka stigle su srpske obavještajne službe i u to "prosvjetno" regrutovanje "branitelja", kako saznaju Novosti, uključen je i general Ante Gotovina koji je vojno sproveo najveće etničko čišćenje u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
Prema tim informacijama, hrvatski veterani Albancima prenose svoja iskustva u munjevitim oružanim akcijama, odnosno uče ih taktici odnosno manevrima u takozvanim pobunjenim područjima. Ovaj aranžman, kako se pretpostavlja, nije mogao da prođe bez političkog dogovora Hašima Tačija i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, a nosi veliki bezbjednosni rizik po srpsko stanovništvo na KiM, s obzirom na izražene aspiracije Prištine da potčini sjever i "zaokruži suverenitet".
Interesantna je i uloga hrvatske strane i Gotovine. Naime, cijela ova operacija namjerno je prenesena na teren veterana, kako bi se, u slučaju da bude operativno "provaljena", Zagreb vadio na to da to nema nikakve veze sa njihovom zvaničnom vojskom, iako je javna tajna da je Gotovina u veoma bliskim odnosima sa tamošnjom vlašću, navode Novosti.
Ljuban Karan, bivši oficir KOS, kaže da već dugo postoje snažne veze između hrvatske vojske i albanskih oružanih struktura sa KiM. Napominje da su tokom rata u Hrvatskoj tamošnje vojnike obučavali instruktori američke privatne vojne kompanije MPRI, koji su kasnije bili angažovani i u obuci albanskih boraca:
"Značajan broj Albanaca ratovao je u redovima hrvatske vojske, a te veze očuvane su i nakon rata. Iskustva hrvatskih oficira iz "Oluje" i "Bljeska" posebno su zanimljiva Albancima sa KiM jer planiraju sliče akcije na sjeveru Kosmeta".
Karan kaže da, osim vojne obuke, Hrvati Albancima mogu da ponude i neku vrstu recepta za tihi egzodus, putem pritiska vlasti na Srbe da i u miru napuštaju pokrajinu i zastrašivanja onih koji razmišljaju o povratku.
Srpske obavještajne strukture već dugo raspolažu informacijama o obuci pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga koja se odvija u bazama "Film siti" u Prištini i "Pomazatin" nadomak Kosova Polja, za šta, navodno, logističku podršku pruža Amerika.
Cilj je, kako navode Novosti, priprema za operaciju pod kodnim imenom "Zlatna sablja" a koja podrazumijeva efikasno zauzimanje sjevera KiM i na taj način zaokruživanje "suvereniteta" i uspostavljanje faktičke vlasti na cijeloj teritoriji pokrajine. Srbi sa sjevera tada bi bili odsječeni od centralne Srbije, što bi izazvalo osjećaj panike i defetizma, pa i napuštanje te teritorije.
U sprovođenju takve akcije oficirima KBS bilo bi značajno iskustvo Gotovine i njegovih saboraca iz rata u Hrvatskoj, ali i iz čitavog niza oružanih sukoba u kojima je učestvovao. Gotovina se još sa 18 godina pridružio francuskoj Legiji stranaca u kojoj je bio pet godina i dogurao do starijeg razvodnika. Učestvovao je u borbenim akcijama u Džibutiju, Čadu, Zairu, Obali Slonovače. Poslije Legije radio je kao vojni instruktor u Gvatemali, Kolumbiji, Paragvaju i Gabonu. U maju 1991. godine vratio se u Hrvatsku i uključio u formiranje Hrvatske vojske.
Gotovina je u Haškom tribunalu oslobođen optužbi za zločine nad Srbima 1995. godine, uključujući i akciju "Oluja". Žalbeno vijeće je, međutim, 2012. godine preinačilo prvostepenu presudu, kojom je bio osuđen na 24 godine zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistva, progon i deportaciju srpskih civila i bezobzirna razaranja. Bio je učesnik sastanka na Brionima, kada je planirana i pripremana akcija "Oluja". Naredio je granatiranje Benkovca, Knina, Gračaca i Obrovca u kojem su nastradali civili. Žalbeno vijeće je kasnije sve to poništilo, a Gotovinu su oslobodili svake vrste odgovornosti za sva počinjena krivična djela.
U Hrvatskoj Gotovina danas važi za uspješnog biznismena, bavi se trgovinom tunom, a njegova kompanije "Pelagos net" zarađuje milione evra. U uspostavljanju poslovne imperije imao je značajnu podršku države koja mu je po kratkom postupku dodijelila koncesiju na 126.000 kvadrata morske površine. Istovremeno, Hrvatska banka za obnovu i razvoj dala mu je kredit od milion evra za kupovinu broda tunolovca.