U mjestu Zvjernica kraj Knina pronađeno je obezglavljeno tijelo vučice obješeno na saobraćajnom znaku.
Počinilac ili više njih nije poznat, a policija je nakon uviđaja pokrenula kriminalističku istragu, koja će uključiti i forenziku kako bi se utvrdio uzrok smrti.
Predsjednik udruženja prijatelja životinja Luka Oman oštro je osudio ovakvo postupanje.
Prema važećem hrvatskom zakonu vuk je zaštićena životinja, a osobi koja je ubije prijeti novčana kazna od 930 do gotovo 4.000 evra, prenio je Dnevnik hrvatske Nove tv.
Zoolog Dijana Benet, za Dnevnik.hr kaže da ljudi smatraju vukove za opasne životinje, ali da zapravo vukovi najvjerovatnije žele da se sklone od ljudi.
"Naravno, imaju neku svoju markaciju da su oni zločeste jedinke, ali oni zapravo samo žive svoj život. Nezgodno je što su predatori, što njih sama biologija tjera da jedu druge životinje. Kao što je na primjer lav u Africi, tako je vuk u Еvropi. Uloga tog predatora je da bude manji broj jedinki, ali on zapravo kontroliše populaciju svog prirodnog plijena koji su biljojedi. Jer ako ne bi bilo predatora broj biljojeda bi se povećao, a kako biljojedi jedu biljke oni bi opustošili sve biljke, cijeli okolinu i jedno bi išlo za drugim i taj ekosistem bi opadao“, objasnila je Beneta.
U Hrvatskoj živi jedna vrsta vuka, canis lupus.
"On je raspostranjen u Еvropi. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj nekoliko stotina jedinki. Oni su strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj i Еvropi jer se smatra da im je ugrožena populacija“, dodala je Beneta.
Na pitanje novinara zašto vukovi dolaze blizu naselja i kakve su njihove migracione navike, Beneta je objasnila da divlje životinje ne poznaju granice. Oni migriraju između Slovenije, Hrvatske, BiH i Italije.
"Nezgodno je to što širenjem naših naselja, koja su više tačkasto raspoređena jednostavno ulazimo u njihove teritorije, a oni su veliki od 140 do 140.000 kilometara, u zavisnosti od broja jedinki u čoporu. Zahtijevaju neku veću površinu i ako nalete na neobičnu pojavu kao što je ljudska aktivnost oni se osjećaju ugroženi. Isto tako kako im pada broj populacije njihovog prirodnog plijena, tako su primorani da se spuštaju i napadaju stada što je jako nezgodno“, objasnila je Dijana Beneta, prenosi Nova.
