Potresno i teško. Kao da juče bilo, priča za ATV Mirjana Abramović. Rodne Okučane morala je napustiti sa dvoje male djece. Sjeća se, kaže, da je jutro počelo sa puno detonacija i eksplozija koje su do tada bile ubjedljivo najjače. U glavi je u tim trenucima bezbroj pitanja.
"Kako to objasniti djeci, kako se u nekoliko minuta, sat vremena spakovati. Tu nekog pakovanja nije ni bilo samo smo se pokupili i iskreno prvi prevoz, prvi dečko koga sam našla da nas poveze on nas je povezao. Bilo je pucnjave u toku tog našeg puta, zastajkivanja, straha i jedini spas vidjeli smo u dolasku na most", priča Mirjana Abramović, Okučani.
Kao i mnogi drugi. Boli i to što ruka pravde nije stigla one koji su počinili za ovaj stravični zločin. Nikada, kaže Krsto Žarković ne smijemo zaboraviti da je 68 hiljada Srba napustilo Zapadnu Slavoniju pod pritiskom hrvatskih snaga.
"Danas u Zapadnoj Slavoniji po njihovom popisu živi negdje oko 17 hiljada, s tim da od tih 17 hiljada najmanje su 10 hiljada ljudi sa ličnim kartama koji žive van drugih prostora. I podatak da 6.843 Srbina žive na prostoru banjalučke regije koja sa pravom glasa u Hrvatskoj odnosno Srpskoj", kaže Krsto Žarković, predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz Zapadne Slavonija.
Ubijanje civila i granatiranje kolona ne može biti nikakva pobjeda. Progone Srba ne smijemo zaboraviti. Pokazali smo da smo kao narod odgovorni i da želimo mir. Bio je ovo, kaže predsjednik Srpske težak udarac za srpski narod koji je najviše stradao. Mnogi od njih spas i slobodu našli su upravo u Republici Srpskoj.
"Ono što je potpuno jasno jeste da je to bio čitav pokret etničkog čišćenja i da je to nešto što je međunarodnim konvencijama i zakonima bilo zabranjeno i kažnjivo ali ni zbog toga niko nije odgovarao. I danas smo tu gdje jesmo, težak udes za jedan narod koji je najviše stradao na prostoru bivše Jugoslavije u procesu njenog raspada", kaže predsjednik Srpske Milorad Dodik.
Srpski narod svoje utočište, ponašao je upravo u Gradišci. I danas je to grad otvorenog srca. Srbi moraju da se bore za istinu i pravdu, poručuje gradonačelnik. Osjećaj gorčine i tuge ostavlja činjenica da su među stradalima bila djeca čiji su nevidni grasovi u trenutku utihnuli.
"Zbog toga je ovo kao i niz spomen obilježja širom našeg grada i Republike Srpske najveća, opomena srpskom narodu i poruka da uvijek moramo biti budni, da nam se stradalnička istorija ne bi ponovila. To je nauk koji moramo prenositi budućim generacijama", kaže Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.
Protiv zapadnoslavonskih Srba krenulo je više od 16 hiljada pripadnika hrvatskih oružanih snaga.
Oružane snage Hrvatske su u akciji „Bljesak“ 1995 . godine sa područja Zapadne Slavonije koja je tada bila u sastavu Republike Srpske Krajine i pod zaštitom UN-a za manje od dva dana protjerale 15 hiljada Srba. Njih 283. je ubijeno od čega 107 civila, 44 žene i 12 djece.
