Osim gostiju na crnogorskom primorju fali i radne snage. Za glavu se hvataju ugostitelji, hotelijeri ali i građevinari. U Crnoj Gori kvalifikovane radne snage još odavno nema, gazde priznaju da je sve što valja dolazilo iz komšijskih zemalja i njih je sve manje.
"Tu je problem vlasti i papirologije koja je potrebna za radnu znagu, ima komplikacija tako da sve teže i teže se dolazi do radne snage. Mislim da su mnogi izvarani, to moram reći. U mnogim ugostiteljskim objektima i u svim drugim djelatnostima radna snaga koja je došla sa strane je jako izvarana", kaže Ljubomir Lalović, ugostitelj.
Sezonski radnici pred kamere neće. Većina onih koji su dolazili da sezonu odrade na crnogorskom prešli su na hrvatsko primorje, ali ni to Hrvatima nije dovoljno. Problem nedostatka radnika aktivan je godinama. Prvi čovjek Herceg Novog plaši se da će u narednim godinama ovaj problem biti još veći.
"Danas se u Herceg Novom gradi veliki broj novih turističkih odnosno hotelskih kapaciteta što znači ukoliko se ne preduzu neke mjere po tom pitanju u narednom periodu sigurno da ćemo imati još većih problema obzirom da raste brooj hotela, a samim ti i potreba za angažovanjem dodatne radne snage", ističe Stevan Katić, predsjednik opštine Herceg Novi.
Koliko je Trebinjaca koji platu primaju radeći na moru niko ne zna. U trebinjskom birou znaju da je broj nezaposlenih manji iz mjeseca u mjesec.
"Što se tiče biroa Trebinje broj se smanjuje svaki mjesec. Sam podatak da ih ima 1.800 znači da se broj smanjio, u mjesecu maju imali smo 117 koje se zaposlilo u gradau Trebinju ili je otvorilo svoju djelatnost", kaže Dragan Popović, rukovodilac Filijale Trebinje Zavoda za zapošljavanje RS.
BiH nema sporazum sa Hrvatskom pa se tačan broj sezonaca ne može znati, ako je suditi po gužvi na Brgatu taj broj je još odavno sa četiri cifre. Dubrovčani platu zarađuju u zemljama Evropske unije, a Trebinjci u Dubrovniku, Crnogoraca ima svukuda, bez obzira na rotacije radnika fali na sve strane.
