Kada ste posljednji put u trgovini kupili čokoladu od 100 grama ili napolitanke od jednog kilograma? Vjerovatno se ni ne sjećate.
Čokolada je sa 100 grama došla na 80, u nekim slučajevima i na 75 grama, a keks koji su se nekada prodavao u pakovanjima od 1 kilograma sada su 140 grama lakši.
U oba slučaja riječ je o šrinkflaciji, ekonomskom pojmu koji opisuje situaciju u kojoj dolazi do smanjenja veličine ili količine proizvoda ili usluga, dok cijena ostaje ista ili čak raste. Šrinkflacija u pravilu označava "smanjenje veličine pakovanja", ali ne nužno i smanjenje cijene, što znači da potrošači za isti novac dobijaju manje proizvoda nego ranije.
Ovaj fenomen se prvi put proširio 2008. godine, za vrijeme prošle ekonomske krize kada su preduzeća bila suočena s rastom troškova proizvodnje. Da ne bi izgubili kupce zbog viših cijena, počeli su smanjivati količinu proizvoda u pakovanju.
Smanjen kvalitet
Iako je šrinkflacija najočiglednija u veličini proizvoda, postoje i drugi primjeri koji na prvi pogled mogu proći nezapaženo, ali zapravo smanjuju vrijednost koju potrošači dobivaju za svoj novac. U sektoru usluga, šrinkflacija se može manifestovati smanjenjem količine usluga koje se nude unutar paketa, dok cijena ostaje nepromijenjena.
Primjer su fitnes centri širom Hrvatske koji su dva evra počeli naplaćivati ručnike svojim korisnicima, a koji su prije bili uključeni u cijenu članarine.
"Neka plaća onaj ko je lud, ja neću. Nosim svoj od kuće, bez obzira koliko to nepraktično bilo", rekla je jedna ljuta korisnica fitnes centra, prenosi "Dnevno.hr".
Neki hoteli koji su prije gostima davali besplatan popodnevni čaj, sada su ga izbacili iz ponude i gostima nude samo noćenje s doručkom ili ponekad i bez toga.
Ponekad se šrinkflacija ne odnosi samo na količinu, već i na kvalitet proizvoda, koji može biti smanjen, ali po istoj cijeni.
Nepoštena trgovačka praksa
Dok u Hrvatskoj Vlada još nije reagovala na problem šrinkflacije, brojne su druge zemlje koje se bore s ovim problemom. Francuski trgovački lanci od prošle godine moraju informisati kupce o proizvodima čije je pakovanje smanjeno, a cijena mu je ostala ista. Ista stvar je i Južnoj Koreji gdje je njihova komisija za poštenu trgovinu (FTC) konstatovala da je takva praksa nepoštena, zaprijetivši kompanijama kaznama.
Francuski trgovci i proizvođači odlučili su da preduzmu mjere kako bi smanjili negativne učinke ove prakse. Trgovci moraju jasno iskazivati količinu proizvoda po cijeni, kako bi kupci mogli bolje uporediti cijene i primijetiti kada dolazi do smanjenja pakovanja, a da cijena ostaje ista. Takođe, francuske vlasti i potrošačke organizacije redovno provode inspekcije kako bi se osiguralo da trgovci ne koriste nepoštene prakse smanjenja pakovanja bez odgovarajuće informisanosti potrošača.
Korejski zakonodavci su, kao odgovor na šrinkflaciju, uveli zakone koji zahtijevaju označavanje stvarne količine proizvoda na pakovanjima. Takođe, uvode se dodatne mjere kako bi se osigurala transparentnost i spriječilo da firme kriju smanjenje količine proizvoda iza nejasnih oznaka. Pored toga, Vlada i potrošačke organizacije preduzimaju korake kako bi povećali svijest o šrinkflaciji, organizujući kampanje i obrazovne programe za javnost.
Različite veličine pakovanja
Veliki trgovački lanci i proizvođači u Južnoj Koreji počeli su nuditi više opcija s različitim veličinama pakovanja, čime omogućavaju potrošačima da odaberu količinu koja im najviše odgovara, čime se smanjuje nezadovoljstvo zbog smanjenja pakovanja na standardnim proizvodima.
Italija se takođe počela boriti protiv šrinkflacije. Vlada Đorđe Meloni, uprkos jednoj od najnižih stopa inflacije u Еvropskoj uniji, uvela je novu mjeru u zakon o tržištu i tržišnoj konkurenciji, koji je parlament usvojio 12. decembra 2024.
Prema novim propisima, od 1. aprila ove godine proizvođači koji na tržište stavljaju robu široke potrošnje s smanjenom količinom, ali u nepromijenjenom pakovanju, obvezni su potrošače o tome jasno obavijestiti posebnom naljepnicom na pakovanju. Ova mjera ima za cilj da poveća transparentnost i zaštiti potrošače od skrivenih poskupljenja.
Prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva
Hoće li se slična akcija uskoro vidjeti i u Hrvatskoj "Dnevno.hr" je pitao Ministarstvo privrede.
Njihov odgovor prenijeli su u cjelosti:
"Trenutno važeći Zakon o zaštiti potrošača ne propisuje zabranu smanjenja količine ili mase proizvoda od strane proizvođača, ali jasno reguliše obavezu trgovaca da potrošače pravovremeno i vidljivo obavijeste o svakoj promjeni količine ili mase robe. Prema članku 46. stavku 1. tački 1. Zakona, prije kupovine potrošač mora biti informisan o glavnim obilježjima proizvoda, uključujući njegovu količinu i masu.
Ako bi trgovac potrošače zavaravao, na primjer, ako bi na pakovanju naveo veću količinu nego što se zapravo nalazi u proizvodu, takva bi praksa mogla predstavljati zavaravajuću nepoštenu poslovnu praksu, kako je definisano člankom 35. Zakona. Procjena takvih slučajeva sprovodi se pojedinačno od strane nadležnih inspekcijskih tijela ili sudova.
Ministarstvo privrede pomno prati regulatorne inicijative drugih država članica ЕU, uključujući nedavno uvedene obaveze informisanja potrošača o šrinkflaciji u Francuskoj te prijedlog zakona u Italiji koji se trenutno razmatra u sistemu TRIS Еvropske komisije (do 8. aprila 2025.). Ministarstvo će, prema potrebi, dodatno razmotriti mogućnost prilagođavanja hrvatskog zakonodavstva kako bi se osigurala još veća transparentnost prema potrošačima”, stoji u odgovoru ministarstva.
