"Nekada je bilo mjesta za sve i za socijaliste i za liberale i za konzervativce. Danas svjedočimo da se to sužava i da treba biti mjesta samo za one jedne, samo za desne. I što dalje, to sve desnije", poručio je Pupovac na antifašističkom skupu u Srbu povodom 77 godina od Dana ustanka protiv fašizma u Hrvatskoj. 

On kaže da se dugo govorilo da su ovi ustanici ustali protiv države, a oni su ustali protiv zla koje je ta država počela provoditi samim proglašenjem. 

"Počele su masovne egzekucije u Gudovcu, Glini, Banskom Grabovcu i u drugim mjestima. A onda Jadovno, pa u ovdje okolnim selima nekoliko stotina ljudi žene i djece", rekao je Pupovac i dodao da je tadašnja država donijela rasne zakone, zabranila ćirilicu i pravoslavnu crkvu, ubijeni su vodeći hrvatski intelektualci... 

Uz poziv da se tokom minuta ćutnje prisutni prisjete nedužnih Hrvata i Srba koji su stradali u Srbu 1941. godine, Pupovac je rekao da su se okupili da bi branili vrijednosti antifašističke republike, prenose hrvatski mediji. 

"Mnogi kad govore o antifašizmu neće spomenuti danas ni Srbe, ni Srb, ni partizana, ni Tita za kojeg ima mjesta u Evropi, ali ne u Hrvatskoj. Ima mjesta kod onih koje je porazio", rekao je Pupovac. 

Na obilježavanju u podnožju spomenika ustanku bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić rekao je da je ovaj ustanak jedan od najčasnijih događaja u istoriji Hrvatske. 

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin rekao je da okupljeni slave početak poraza okupatora i njihovih kvislinga. 

"Ustaška država nije bila Hrvatska nego država terora", rekao je Habulin. 

Obilježavanje Dana ustanka naroda Hrvatske održano je u Srbu u organizaciji SNV-a, Saveza antifašističkih boraca i antifašista te opštine Gračac. 

Nakon sedmica izloženosti ustaškoj represiji, stanovništvo ličkog kraja 27. jula 1941. odlučilo je da podigne ustanak. 

Ustanak je buknuo koordinisano, s obje strane gornjeg toka Une, na teritoriju jugoistočne Like i jugozapadne Bosne.. 

Iz SNV-a navode da se do raspada Jugoslavije, taj datum obilježavao kao dan početka antifašističkog ustanka u Hrvatskoj. 

"Iako više nije državni praznik, danas se on obilježava u slavu antifašističke borbe kao reakcija na sistemsku represiju za vrijeme NDH", saopštio je SNV. 

U bivšoj Jugoslaviji 27. jul službeno se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske, a nakon osamostaljenja Hrvatske taj je praznik ukinut. Državni praznik je Dan antifašističke borbe, koji se slavi 22. juna u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda i početka organizovane antifašističke borbe u Hrvatskoj. 

Kao i prijašnjih godina, kontra-skup najavila je vanparlamentarna Autohtona Hrvatska stranka prava, a u Srbu je bio i predsjednik stranke Dražen Keleminec. 

U Srbu su jake policijske snage legitimisale sve koji ulaze u ovo mjesto.