Ribar i ronilac Nikola Kosanović sa Molata snimio je nekoliko tzv. anđeoskih morskih pasa, u blizini Zadra.
Za te morske pse se dugo smatralo da su izumrli na području Jadrana, a snimak grupe nekoliko njih na jednom mjestu je vijest koja uliva nadu u njihov opstanak.
Kada se prije nekoliko godina na zagrebačkoj ribarnici na Dolcu pojavio mladi, tek rođeni morski pas sklat (lat. squatina squatina), mnoge naučne, kao i organizacije za zaštitu prirode, bile su istovremeno prijatno i neprijatno iznenađene.
Za ovu kritično ugroženu vrstu morskih pasa se vjerovalo da su u Jadranskom moru pred izumiranjem. Premda su istraživanja pokrenuta ovim pronalaskom pokazala da sklatovi ipak još uvijek žive u Jadranu, živa jedinka nikada nije snimljena u prirodnom okruženju.
"Svjetska fondacija za prirodu već pet godina radi na istraživanjima i zaštiti sklatova kroz niz projekata. Snimak našeg saradnika Nikole Kosanovića potvrda je da sklat zaista živi u zadarskom arhipelagu. Priča o zaštiti sklatova u Hrvatskoj polako postaje sinonim za borbu protiv gubitka bioraznolikosti Jadranskog mora, ali ona nije samo priča o zaštiti jedne morske ribe. Ona je ujedno i priča o dugoročnom ulaganju u kulturni identitet lokalnih zajednica. Sklatovi su nekada bili nedeljivi deo njihovog identiteta, a želimo da to i ostanu", rekao je Patrik Krstinić, voditelj programa za more u SFP Adriji.
Svjetska fondacija za prirodu i Institut za okeanografiju i ribarstvo pokrenuli su 2019. godine istraživanje koliko jedinki sklata obitava u moru. Rezultati su pokazali da se populacija sklatova, od nekadašnje distribucije koja se protezala cijelim Jadranom, svela na mali dio koji obitava na Molatskom otočju.
Upravo je ta populacija bila zadnja nada za očuvanje ove vrste, koja je nekada bila široko i gusto rasprostranjena na cijelom Sredozemlju i istočnom Atlantiku. Danas je njegova rasprostranjenost ograničena na nekoliko manjih područja među kojima je i populacija iz Zadarskog arhipelaga.
"Prošlo je pet godina od početka naše kampanje za očuvanje zadnjih sklatova u Jadranu i mogu reći da sam jako ponosan na naše hrvatske ribare koji su odmah prepoznali važnost priče o sklatu", rekao je Pero Ugarković iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo.
"Lako je meni pričati priču, ali rad na terenu je ono što je zaista važno, stoga želim da se zahvalim svim ribarima koji se trude da brzo puste svakog ulovljenog sklata. Već sada primećujemo rezultate", istakao je.
Nisu opasni za ljude
Sklat izgledom podsjeća na ražu, zakopava se u peskovita i muljevita dna, lovi iz zasjede, a može narasti preko metar i po. Umjesto da se lovi i prodaje za "sitniš", sklat bi mogao da postane prepoznatljiv brend od kojeg bi ostrva Molat, Silba i Olib, ali i cela Zadarska županija, mogli imati značajnu korist.
