Hrvatski MUP je u 2022. godini postupao povodom 51 krivičnog djela iz mržnje, dok su godinu ranije postupali u 49,5 odsto više predmeta, izjavila je poslanik Samostalne demokratske srpske stranke u hrvatskom Saboru Dragana Jeckov.
Ona je istakla da iz godine u godinu u Hrvatskoj raste broj krivičnih djela koja su evidentirana kao zločini iz mržnje.
Ona je to rekla komentarišući izmjene Krivičnog zakonodavstva i navela da je MUP 2017. postupao u 28 slučajeva, 2018. u 33, 2019. u 51, a 2020. godine u 87 slučajeva zločina iz mržnje, uključujući javno podsticanje na nasilje i mržnju.
- MUP je u 2021. najčešće postupao povodom krivičnih djela prijetnje i oštećenja tuđe stvari, a slijede ih krivična djela nanošenja tjelesne povrede i teške tjelesne povrede i nasilničkog ponašanja. Počinioci ovih krivičnih djela su najčešće bili motivisani etnicitetom žrtve. Od 101 krivičnog djela koje je zabilježio MUP, uključujući i krivično djelo govora mržnje, čak 67 ih je bilo motivisano nacionalnim porjieklom, nakon čega slijede polna orijentacija, rasna pripadnost ili boja kože te veroispovijest - navela je Jeckov.
Podstaknuta poražavajućim iskustvima sa vukovarskih ulica i protestom roditelja koji su nedvosmisleno ukazali na problem nasilja, Jeckov smatra da Krivičnim zakonom treba predvidjeti kvalifikovani oblik učestvovanja u tučnjavi i kvalifikovani oblik nasilničkog ponašanja.
- Prva kvalifikatorna okolnost trebalo bi da bude učešće u tuči počinjeno iz mržnje odnosno zbog diskriminatornih pobuda. Druga kvalifikatorna okolnost odnosi se na posebno ranjive, na djecu i starije osobe te osobe s težim tjelesnim ili duševnim smetnjama ili prema trudnicama. Prema podacima MUP-a za 2022. godine postupano je povodom 51 krivičnog djela iz mržnje, dok su godinu ranije postupali u 49,5 odsto više predmeta, tačnije povodom 101 krivičnog djela evidentiranog kao zločin iz mržnje, od čega ih je 13 okvalifikirano kao javno podsticanje na nasilje i mržnju - navela je Jeckov.
