Kako navode na Instagram stranici Podgorički vremeplov, na jednoj plaži u Budvi snimljeno je neobično stvorenje, uz pitanje "Šta je ovo i da li je opasno?".
I ranije je tokom maja uočeno nekoliko jedinki ovog neobičnog stanovnika Jadranskog mora koji ranije nije bio viđen u Crnoj Gori.
Kupači, lokalci i turisti su pomalo zabrinuti, s toga su mediji pitali biologa Luku Žarkovića iz Beograda da li ima mjesta za paniku.
Biolog je za "Mondo" istakao je da su u pitanju morski člankoviti crvi koje su redovni stanovnici Sredozemnog mora.
"Jesu otrovni, može doći do crvenila, opekotina, iritacije kože i to traje nekoliko sati. Nisu mesojedi kao što neki navode, bar ne u tom smislu riječi. Predatori su i hrane se morskim sasama, koralima i manjim rakovima. Najvjerovatnije je vrsta Hermodice carunculata ili neka njoj slična", objasnio je Luka.
Šta je Hermodice carunculata?
Bradati vatreni crv je vrsta morskog četinara koji pripada porodici Amfinomide, porijeklom iz tropskog Atlantskog okeana i Sredozemnog mora. Bradati vatreni crvi su obično prosječne dužine 15 centimetara, ali mogu da dostignu i do 30 centimetara. Na prvi pogled, ovaj vatreni crv izgleda kao stonoga sa svojim izduženim i spljoštenim izgledom. Njegove boje su raznovrsne i kreću se od zelenkaste, preko žućkaste, do crvenkaste, sivkaste do bijele sa bisernim sjajem.
Bradati vatreni crv živi širom tropskih priobalnih voda Atlantskog okeana. Na istočnoj strani se nalaze od Alžira do Liberije, a na zapadnoj strani od jugoistočne obale Sjedinjenih Država do Gvajane, uključujući Meksički zaliv i Karipsko more. Takođe ih ima u Sredozemnom moru naročito oko italijanskih obala, a sada i crnogorskih.
"Riječ je o životinji koja postoji u Jadranu od ranije, ali u posljednjih nekoliko godina populacija se proširila zbog zagrijavanja mora, kazala je ranije za hrvatski "24 sata" prof. dr Maja Krželj sa Morskog ribarstvo u Splitu.
Bradati vatreni crv je sporo stvorenje i ne smatra se prijetnjom za ljude osim ako je ne dotaknu nepažljivi plivači. Čekinje, kada se rašire, mogu da prodru u kožu, ubrizgavajući snažan neurotoksin i proizvodeći intenzivnu iritaciju i bolno peckanje oko područja kontakta. Ubod takođe može da dovede do mučnine i vrtoglavice koja zna da traje do nekoliko sati, ali bolno peckanje može i dalje da se osjea oko područja kontakta.
U slučaju slučajnog kontakta, nanošenje i uklanjanje ljepljive trake će pomocći u uklanjanju bodlji, nanošenje alkohola za spoljnu upotrebu može da pomogne kod ublažavanja bola, piše "Naturalist". Svakako ako primijetite simptome potražite pomoć ljekara.
.webp)
